ZAGREB - Jeste li znali da je Ina od početka 2009., kad je usvojen projekt modernizacije rafinerija, pa do kraja prvog tromjesečja ove godine u Rafineriju Rijeka uložila 2,38 milijardi kuna, a u Sisak 306,7 milijuna kuna ili gotovo sedam puta manje? Niste. Ako ste obični hrvatski dioničar ili samo građanin ove zemlje, mogli ste jedino znati ono što je Ina priopćila početkom ove godine : Ina je od početka modernizacije u sisačku Rafineriju uložila 115 milijuna eura.
Sirijska nafta
Jeste li znali da će Ina u Siriji crpiti naftu sve do 2020., a ne samo do ove godine, kako je prvotno bilo predviđeno? Jeste li znali da Ina trenutačno iz Sirije ima 50 do 60 milijuna dolara mjesečnih prihoda? Jeste li znali da je to jedan od najisplativijih projekata, koji će sva ulaganja vratiti već nagodinu? Niste znali, ali to su itekako dobro znali u MOL-u, pa su prvi put 2008., a drugi put 2009. godine, Ini nudili kupnju polovice udjela u sirijskom projektu za, navodno, 200 milijuna dolara. Ulog bi vratili za nekoliko mjeseci.
I baš zato što su sve to u MOL-u znali, a investicijska javnost nije znala, istražitelji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga su od 9. svibnja do 7. srpnja ove godine temeljito pročešljali Inu. Na 51 stranici svog zapisnika precizno razrađuju kako se u Ini donose odluke i što je u tome protivno hrvatskim zakonima, prije svega Zakonu o tržištu kapitala.
Činjenica da se preko Odbora izvršnih direktora sve odluke prosljeđuju u MOL, gdje ih tamošnji direktori odobravaju, nakon Hanfina nalaza više nije samo pitanje prevlasti u kompaniji da bi se utvrdilo tko je jači, nego je to ključno pitanje ravnopravnog pristupa informacijama o poslovanju kompanije čije dionice kotiraju na Zagrebačkoj burzi.
Važno je znati
Bit zakona je vrlo jednostavna: da biste mogli ispravno odlučiti hoćete li neku dionicu kupiti, zadržati ili prodati, morate imati sve bitne informacije. Sve su te informacije u MOL-u imali, a hrvatska ih investicijska javnost nije imala ili ih je dobivala prerijetko i uopćeno. Štoviše, MOL-ovi su direktori redovito iz Ine dobivali i sve povlaštene informacije koje se klasificiraju kao poslovna tajna, premda nisu na Ininoj službenoj listi osoba koje imaju pravo uvida u poslovne tajne. Na toj listi nije čak ni Zsolt Hernadi, prvi čovjek MOL-a. (...)
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA