ZAŠTO NAM PADA KONKURENTNOST

Mala tržišta i preskupe države vuku nas na dno

Dvadeset godina nakon osamostaljenja izvjesno je da nikada nećemo biti kao naš zapadnoeuropski uzor
 CROPIX

ZAGREB - Kada smo prije dva desetljeća krenuli putem samostalnosti, obećavali su nam da ćemo ubrzo postati “mala Švicarska”. Danas, 20 godina kasnije, Hrvatska vjerojatno nikada nije bila dalje od Švicarske, a čak i domaći kapital bježi iz Hrvatske u jednu od najbogatijih zemalja svijeta.

Kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB), hrvatske su tvrtke od 1993., od kada središnja banka vodi evidenciju, pa do kraja prvog tromjesečja ove godine, u Švicarsku uložile ukupno 165 milijuna eura, što tu zemlju svrstava na sedmo mjesto najatraktivnijih ulagačkih destinacija za hrvatski kapital. Hrvatskim su tvrtkama, naime, za ulaganja privlačnije jedino zemlje u regiji, posebno Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija, te Nizozemska, koja ih na Zapadu jedina privlači više od Švicarske. Pa, iako je iznos od 30-ak milijuna eura, koliko se iz Hrvatske tijekom prošle i u prva tri mjeseca ove godine odlilo u tu alpsku oazu, samo kap vode u moru desetina milijardi eura koje se svake godine iz drugih zemalja sliju u švicarsko gospodarstvo, trend je zabrinjavajući.

Bezbolno kroz krizu

Švicarska je, kako pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), i ove godine najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo. Za razliku od Europske Unije (EU), Švicarska je razmjerno bezbolno prošla kroz recesiju. To se vidi i po podatku da je gospodarski rast u toj zemlji s oko sedam milijuna stanovnika lani iznosio 2,7 posto, te da se u ovoj godini očekuje da će on iznositi 1,9 posto. S druge strane, podaci Eurostata pokazuju da je rast gospodarstva u EU i zoni eura znatno manji: lani je iznosio 1,8 posto. Ranije procjene za ovu godinu EU su navješćivale gospodarski rast od 1,8, a u eurolandu od 1,6 posto, no sve je izglednije da će on biti manji. Štoviše, u slučaju eurozone, čije južne članice trese dužnička kriza, a nekima, poput Grčke, prijeti i bankrot, sve je veća opasnost od povratka u recesiju. U takvoj situaciji, Švicarska je potvrdila svoju poziciju “sigurne luke” za ulagače, što je ljetos i dovelo do jačanja franka, čija se vrijednost u jednom trenutku gotovo izjednačila s eurom. Divljanje franka i dužničko ropstvo u koje je on gotovo bacio dužnike u Hrvatskoj, ujedno je i jedina prava poveznica nas i Švicarske. Naše je gospodarstvo lani potonulo za 1,2 posto, i to nakon što je u 2009. gospodarska aktivnost pala za čak šest posto.

Povijesna neutralnost

U ovoj godini malotko više očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj prijeći 0,8 posto, što u praksi znači stagnaciju. Ne čudi stoga što i hrvatske tvrtke nove poslovne prilike traže u maloj alpskoj zemlji, koja ljubomorno čuva svoje atribute neutralnosti, zbog kojih donedavno čak nije bila ni članica Ujedinjenih naroda, i zbog kojih je, umjesto članstva u EU, odabrala članstvo u znatno labavijoj EFTA-i.

Ipak, prave razloge švicarske priče o uspjehu ne treba tražiti samo u makroekonomskoj stabilnosti i neutralnosti. Stabilan makroekonomski okvir, uostalom, ima i Hrvatska. Razloge zbog kojih Hrvatska nikada neće biti Švicarska otkriva izvješće WEF-a o konkurentnosti, koji su tu zemlju svrstali na prvo mjesto u svijetu, a Hrvatsku tek na 76. mjesto ljestvice koja obuhvaća 142 zemlje svijeta.

Česte izmjene propisa, inertna uprava, neučinkovito tržište rada, brojna neporezna davanja, kojima se financira golema lokalna samouprava... sve su to uobičajene žalopojke poduzetnika.

U cijeloj priči slabu nam utjehu predstavlja činjenica da i susjedna Slovenija znatno zaostaje za Švicarskom. Prema izvješću WEF-a, Slovenija se ove godine nalazi tek na 57. mjestu svjetske ljestvice konkurentnosti, što je pad od čak 12 mjesta u odnosu na godinu ranije. Po svim pokazateljima, Slovenija je znatno bliža nama nego Švicarskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2022 14:41