JOŠ DVA DANA DO POČETKA SUĐENJA BIVŠEM PREMIJERU

Tužitelji: Imamo dokaze da je Ivo Sanader uzeo 3,6 milijuna kuna mita

Obrana: Proviziju su mogli uzeti Granić, Laxa ili šefovi Hypo banke
Zagreb, 101110.Sjednica Hrvatskog Sabora na kojoj bi se danas trebalo raspravljeti o radu drzavog odvjetnistva u 2009. godini.Na fotografiji: U saborskom kaficu za jednim stolom sjedio je drzavni odvjetnik Mladen Bajic a za drugim Ivo Sanader.Foto: Damjan Tadic / CROPIX
 Damjan Tadić / CROPIX

Suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu počinje u petak u 9 ujutro na Županijskom sudu u Zagrebu . Optužen je da je zloupotrijebio položaj u Vladi i da je ratni profiter.

KAZNENO DJELO:

• zloupotreba položaja i ovlasti

• ratno profiterstvo

ČINJENICE:

• Hrvatska je 1994. htjela podignuti kredit da bi izgradila ili kupila zgrade za hrvatska veleposlanstva u svijetu

• Sanader je, kao zamjenik Mate Granića, ministra vanjskih poslova, pregovarao s predstavnicima Hypo banke o kreditu od 20 milijuna tadašnjih njemačkih maraka

• Hypo banka dala je kredit Vladi

• Hypo banka isplatila je proviziju od pet posto

• Proviziju je, prema dokumentima, preuzela osoba koja se zove Eugen Laxa

• Eugen Laxa je pokojni hrvatski iseljenik koji je živio u Brazilu, a u to vrijeme, 1995., bio je u poznoj životnoj dobi

OPTUŽBE TUŽITELJA:

• Ivo Sanader 1995. primio je 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke

• Isplatu provizije dogovorio je Sanader, i on je uzeo novac, a ne Eugen Laxa

• Ime iseljenika Eugena Laxe, kojega je upoznao nekoliko godina ranije, samo mu je poslužilo da prikrije tko je uistinu dobio proviziju - on sam

• Sanader je ratni profiter jer je u vrijeme kada je uzeo proviziju još trajao Domovinski rat

• Provizija Hypo banke predstavlja tisuću tadašnjih mjesečnih plaća Ive Sanadera. Sanader tih 3,6 milijuna kuna ne bi zaradio do kraja svog radnog vijeka.

Trebalo bi mu 83 godine rada.

DOKAZI TUŽITELJA:

- Dokumentacija iz kreditnog predmeta Hypo banke, odnosno bilješke o sastancima i sadržaju razgovora Ive Sanadera s Wolfgangom Kultererom i Gunterom Striedingerom, tadašnjim šefovima Hypo banke. Bilješke je uglavnom sačinjavao Striedinger. U svom iskazu nije osporio vjerodostojnost vlastitih bilješki

- U bilješkama piše: da je Kulterer sa Sanaderom dogovorio posredničku proviziju od pet posto, odnosno 7 milijuna tadašnjih šilinga, od čega će polovica biti isplaćena nakon prihvaćanja ponude Hypo banke, a ostatak nakon potpisivanja ugovora o kreditu. Također je dogovoreno da kao primatelj provizije u gotovini slovi Eugen Laxa, pri čemu je navedena njegova adresa u Zagrebu, Kršnjavoga 1, što je adresa tadašnjeg hotela Interkontinental.

- Nitko se od šefova Hypo banke ne sijeća osobe po imenu Eugen Laxa. Kulterer se Laxe doduše prisjetio, ali ga na slici nije mogao prepoznati, a nije mogao ni objasniti je li toj ili nekoj drugoj osobi predao dio spomenute provizije u gotovini.

- Tužiteljstvo ima isplatnicu Hypo banke iz koje proizlazi da je Kulterer osobno predavao proviziju i to osobi koja se potpisala kao Eugen Laxa. ...”930.000 šilinga predao dr. Kulterer u nazočnosti mag. Makule...27.siječnja 1995.... preuzeo Eugen Laxa”. Grafološkim vještačenjem utvrđeno je da to nije potpis Eugena Laxe nego se radi o potpisima drugih osoba

- Svjedok Kurt Makula ispričao je kako je s Kultererom jednom prilikom putovao iz Klagenfurta u Graz gdje je Kulterer u jednom hotelu predao veći novčani iznos dok ga je on čekao u autu. Kulterer se te situacije uopće ne sjeća, a nije mogao ni objasniti kako ne prepoznaje Laxu

- Iskazi svjedoka koji govore o tome da je Ivo Sanader početkom 1992. upoznao pravog Eugena Laxu, da se Laxa u inkriminiranom periodu nije bavio nikakvim lobističkim poslovima te da je u Zagrebu bio prijavljen na posve drugoj adresi.

- Svjedok Franz Hasslinger, nekadašnji referent Hypo banke, ispričao je pak da je Nadzorni odbor Hypa raspravljao o proviziji Sanaderu. Rekao je kako je Kulterer članove NO-a izvjestio da Sanader kao pregovarač s hrvatske strane uvjetuje zaključenje ugovora o kreditu isplatom provizije od osam posto kao protuuslugu za ulazak te banke na hrvatsko tržište. Odobreno je, kako je rekao, pet posto.

SVJEDOCI:

- Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova:

Sanaderu nisam spominjao Eugena Laxu. Za njega nikad nisam ni čuo. Sanader mi nije spominjao da će netko dobiti proviziju.

- Wolfgang Kulterer, šef Hypo banke:

Provizija je isplaćena jednom Hrvatu iz inozemstva, lobistu koji je održavao kontakte između austrijske i hrvatske vlade. Ne znam koja je bila njegova uloga, ne znam zašto ga se ne spominje u dokumentaciji s pregovora, nikada ga nisam vidio. Neobjašnjivo mi je da se ne slažu potpisi s isplatnica. Ne mogu objasniti...

- Gunter Striedinger, šef Hypo banke:

Ne sjećam se detalja iz bilješki s pregovora. Ne mogu objasniti sadržaj. Ne mogu se sjetiti osobe po imenu Eugen Laxa...

- Kurt Makula, zaposlenik Hypo banke:

Jednom prilikom vozio sam se s Kultererom u Graz. Zaustavili smo se ispred jednog hotela. Ja sam ostao u autu, a Kulterer je s većom količinom novca u kovčegu ušao u hotel. Vratio se potvrdom o isplati 930.000 šilinga koju je potpisao gospodin Laxa, kojeg ja nisam vidio. Bilo je neuobičajeno da predsjednik uprave osobno predaje provizije u gotovini.

- Franz Hasslinger, zaposlenik Hypo banke:

Kulterer je izvjestio Nadzorni odbor Hypo banke da Ivo Sanader uvjetuje zaključenje ugovora o kreditu isplatom provizije od 8 posto kaoprotuuslugu za ulazak banke na hrvatsko tržište. NO je to smatrao previše pa je odobreno 5 posto.

- Robert Tafra:

Koncem 1991. ili početkom 1992. osobno sam upoznao Ivu Sanadera s Eugenom Laxom u hotelu Interkontinental u Zagrebu.

- Ivo Sanader:

Za Eugena Laxu prvi put sam čuo 1994. u razgovoru s predsjednikom Franjom Tuđmanom i Matom Granićem.

OBRANA:

• Sanader nije kriv

• Nema elemenata ratnog profiterstva.

• Nelogično je da bi netko s hrvatske strane dobio proviziju za kredit

• Nema dokaza da je Sanader primio proviziju i počinio kazneno djelo, odnosno isto toliko dokaza, pa čak i više, ima da su druge osobe uključene u posao s Hypo bankom dobile proviziju.

ARGUMENTI OBRANE:

- Sama činjenica da je kazneno djelo počinjeno u vrijeme ratnog stanja ne znači da se radi o ratnom profiterstvu

- Tužiteljstvo je donošenje Zakona o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije, koji je ovog ljeta stupio na snagu, neopravdano iskoristilo da kako bi održalo optužbu protiv Sanadera. Bez toga, dodaju, optužba za zloupotrebu iz 1995. godine već bi pala u zastaru.

- Hrvatska vlada je 1994. bila zainteresirana za ishođenje povoljnijeg kredita od onih koji su se nudili na domaćem tržištu. Stoga, zašto bi neka strana banka, koja Hrvatskoj nudi kredit po bitno povoljnijim uvjetima, zainteresiranijoj strani davala proviziju? Logičnije bi bilo da je netko s austrijske strane dobio proviziju

- Inicijativa o realizaciji ovog kredita započela je na razini vlada dviju država odnosno tadašnjih ministara vanjskih poslova Mate Granića i Alosia Mocka

- USKOK nije ponudio nikakve dokaze protiv Ive Sanadera nego samo indicije koje ne čine zatvoren krug

- Iz dokaznog materijala na kojemu se temelji optužnica protiv Sanadera može se govoriti i o sumnji da je još nekoliko osoba uzelo proviziju, i to Mate Granić, Eugen Laxa i predstavnici Hypo banke

- Važniju ulogu od Sanadera imao je Granić koji je kasnije i potpisao ugovor, a po dolasku iz politike radio je kao lobist upravo za Hypo banku

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 09:30