ZAGREB - Imaju prosječnu mirovinu od 579 eura što je 61 posto prosječne plaće, a na svakog umirovljenika dolazi 1,4 zaposlenih. I silno su zabrinuti za svoju budućnost pa će im jedna od glavnih tema predizborne kampanje biti mirovinska reforma, u kojoj bi željeli starosnu granicu za odlazak u mirovinu pomaknuti sa 65 na 67 godina.
Priče iz susjedstva
Riječ je o susjednoj Sloveniji, čiji umirovljenici također kukaju da su im mirovine premale, a ekonomisti da je trošak mirovina prevelik. Srpski mediji, pak, svako malo ponavljaju dramatičnu vijest da su “penzioni fondovi pred kolapsom”, uz objašnjenje kako će mirovine dolaziti još nekoliko mjeseci, a onda kako bude.
Panika zbog prenapuhanih troškova mirovinskog sustava širi se državama bivše Jugoslavije premda i Slovenija i Srbija u nekim pokazateljima stoje bolje nego Hrvatska. Primjerice, i Srbi i Slovenci imaju bolji omjer zaposlenih i umirovljenika nego Hrvatska te za trećinu više mirovine u odnosu na prosječnu plaću.
Loši omjeri
Naši umirovljenici sa zaviąću vire u slovenske novčarke jer 579 eura ili 4330 kuna, kolika je njihova prosječna mirovina, kod nas ima samo njih stotinjak tisuća i smatraju se sretnicima. Istodobno, srpski umirovljenik sa zavišću gleda hrvatskog kolegu koji prosječno mjesečno dobiva 60 eura više, no niti tamošnja prosječna plaća nije znatno veća od prosječne mirovine - samo za jednu trećinu. Srpski umirovljenik živi dakle tek neznatno lošije nego srpski radnik.
Hrvatska, u usporedbi sa Slovenijom i Srbijom, u dvije je kategorije najgora: ima najgori omjer broja umirovljenika i zaposlenih, pa 1,25 zaposlenih uzdržava jednog umirovljenika , te najniže mirovine u odnosu na prosječnu plaću. Kod nas, dakle, pet zaposlenih uzdržava četvero umirovljenika, no pri tome su im u stanju osigurati tek nešto više od jedne trećine prosječne plaće, dvostruko slabije nego kolege u Sloveniji i Srbiji.
Dodatni je problem nepovoljan hrvatski trend: omjer broja zaposlenih i umirovljenika drastično pada posljednje tri godine, dok je prije toga čak polako rastao.
Radikalni zahvati
Ekonomisti ponavljaju da se ti problemi ne mogu rijeąiti bez radikalnih zahvata. Tako je Predrag Bejaković sa Instituta za javne financije nedavno ponovio da je ključno potaknuti ljude na dulji rad, i to tako da se pomakne zakonska dob za umirovljenje na 67 godina i da se podigne stvarna dob odlaska u mirovinu. Bejaković predlaže da se na svaki mogući način stimuliraju ljudi koji žele ostati raditi.
Čini se da će ta ideja vrlo brzo morati biti pretočena u praksu jer, prema izračunu Danijela Nestića sa Ekonomskog instituta Zaqreb, Hrvati će 2050. godine imati najniže mirovine u EU u odnosu na prosječnu plaću. Statistika pokazuje da već danas imaju najniže mirovine u odnosu na plaću čak i u usporedbi sa susjedima.