ZAGREB - Odvjetnik Anto Nobilo podnio je žalbu na odluku o pritvaranju njegova branjenika Josipa Boljkovca, osumnjičenog da je kriv za ratni zločin počinjen tijekom svibnja 1945. na području Duge Rese. Nobilo tvrdi da je istraga potpuno promašena i ne dokazuje odgovornost Josipa Boljkovca za počinjeni zločin.
Čuvali objekt
MUP tvrdi da je likvidacije grupe zarobljenika u Dugoj Resi izvodila 3. četa 1. hrvatske brigade KNOJ-a, no u spisu, doznajemo, nema dokaza za tu tvrdnju. Naime, oni su čuvali zarobljenike, ali nema ni jednog svjedoka koji bi potvrdio da su partizani iz te jedinice likvidirali civile. U istrazi nije utvrđeno da je Boljkovac zapovijedao tom jedinicom KNOJ-a. Svjedok koji je kao pripadnik KNOJ-a bio u tom zatvoru i čuvao taj objekt nikad tamo nije vidio Boljkovca. Dakle, svjedoci koje policija koristi u svrhu dokaza da je za zločine kriv Boljkovac tvrde da on formacijski nije imao mogućnost ni slobodu odlučivati o zarobljenicima, ustvrdio je Nobilo u žalbi kojom traži puštanje Josipa Boljkovca iz pritvora.
Josip Boljkovac bio je neposredno nakon Drugoga svjetskog rata šef Povjerenstva Ozne za kotar Karlovac i time je imao formalne i stvarne ovlasti zapovijedanja pripadnicima 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a, utvrdio je, pak, MUP u svojoj istrazi, a Državno odvjetništvo podnijelo istražni zahtjev temeljem kojega je Boljkovac prošlog tjedna pritvoren kao osumnjičenik da je počinio ratni zločin.
Odluke o likvidacijama
Vojnici 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a tijekom svibnja 1945. zatvorili su i u neljudskim uvjetima držali civile s područja Duge Rese te ih u više navrata odvodili na područje Vidanka - Curak i tamo pogubili bez suđenja, zaključio je istražni sudac iz predočenih dokaza MUP-a te Boljkovcu odredio jednomjesečni pritvor. Uzme li se u obzir da je Boljkovac “bio šef povjerenstva Ozne za Kotar Karlovac, onda nedvojbeno proizlazi da je upravo on naložio da se uhiti veći broj civilnih osoba koje su zatim smještene u improvizirani zatvor u podrumu zgrade u kojoj se nalazilo Povjerenstvo Ozne za Kotar Karlovac”, stoji u sudskom spisu.
U prilog tim tvrdnjama je i nekoliko dokumenata, ali ni jedan vezan za konkretno zapovijedanje i ovlasti Josipa Boljkovca.
Među iskazima svjedoka velik je broj izjava rođaka ubijenih civila, ali nitko od njih nije mogao ustvrditi da je Boljkovac kriv za likvidacije. Njihovi su iskazi potvrda da su u podrumu vile Duga Resa, koja je tada služila kao improvizirani zatvor, bili zatvoreni civili.
Međutim, tri su iskaza zanimljiva jer ih je dao bivši pripadnik jedinice koja je čuvala civile, 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a.
Druga dvojica bili su u Ozni na tom području i govorili su o organizaciji i unutrašnjem ustrojstvu Ozne, iz čega je policija zaključila da su potvrdili kako je baš Josip Boljkovac bio u mogućnosti narediti ubojstva.
Nobilo pak tvrdi da oni dokazuju baš suprotno - organizaciju koja nije dopuštala da šef povjerenstva odluči o nečijoj likvidaciji.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA