Hrvatska udruga poslodavaca ne podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu iz principijelnih razloga, s obzirom na to da sadrže niz manjkavosti, odredbu koja diskriminira zaposlenike i ne pridonose modernizaciji tržišta rada", poručila je danas glavna direktorica te udruge Irena Weber.
U formalnom, proceduralnom smislu, ta njezina izjava nema važnost, ali ona je dio lobističkog pritiska, s obzirom na to da je prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a na putu u Sabor, i trebao bi biti raspravljen i izglasan do kraja godine.
Ono što poslodavci smatraju diskriminacijom je, pak, nova odredba koja članovima sindikata omogućuje veća prava u odnosu na radnike koji nisu članovi sindikata, a to se odnosi na, primjerice, dogovorene veće božićnice ili dodatke za djecu.
Veći opseg
"To ne možemo podržati. Hrvatski poslodavci neće dijeliti svoje zaposlenike ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu. Mi nećemo isplaćivati zaposlenicima božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu, tako da ćemo u praksi ispraviti nepravdu koja se pokušava implementirati u ovaj zakon", poručila je Weber u izjavi koju su nam poslali iz HUP-a.
Vlada je, naime, uvrstila u prijedlog izmjena ZOR-a da se omogući ugovaranje većeg opsega prava za članove sindikata zato što, kako stoji u obrazloženju, "članovi financiraju rad sindikata, odnosno kolektivno pregovaranje, a prava ugovorena kolektivnim ugovorima potom se primjenjuju na sve".
Iznos koji se dodatno može ugovoriti za članove sindikata pritom je ograničen, i to tako da na godišnjoj razini ne smije biti viši od "dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su stranke kolektivnog ugovora".
Kako će ta odredba na kraju završiti, bit će zanimljivo pratiti u saborskoj raspravi, a neki dovode u pitanje njezinu ustavnost.
Inače, HUP je, kao i tri sindikalne središnjice, već skoro dvije godine angažiran oko pregovora o sadržaju izmjena ZOR-a, pri čemu se u početku govorilo da će biti donijet potpuno novi zakon. Od toga se u međuvremenu odustalo, jer su se pregovori otegli, a Hrvatska ima obvezu primijeniti dvije europske direktive te pokrenuti reforme zapisane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) do početka 2023. godine, na temelju čega potom povlači stotine milijune eura.
Radno vrijeme
Među glavnim zahtjevima poslodavaca su olakšavanje sklapanja i raskidanja ugovora o radu, fleksibilizacija rada na određeno radno vrijeme (izmjenama ZOR-a sada se ograničava da u tri godine mogu biti maksimalno sklopljena tri ugovora na određeno), pojednostavljenje odredbe o radnom vremenu te uređivanje rada na daljinu i rada od kuće.
Sve je to, zapravo, posve u suprotnosti s onim što poručuju sindikati koji za iseljavanje, uz niske plaće, okrivljuju ZOR, koji već sada ocjenjuju previše fleksibilnim, te smatraju da na tržištu ima previše nesigurnih ugovora na određeno (to tvrdi i Vlada).
Predložena zakonska novost je, zaključuje se u jednom od odgovora na primjedbu iznesenu u javnom savjetovanju, dio obveze iz NPOO-a, a ona "sadržajno predstavlja kompromisni prijedlog socijalnih partnera".
Čini se, međutim, da kompromis ipak nije postignut.
Inače, pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima kod nas je 46,5%, čime je Hrvatska u donjem dijelu ljestvice EU, kako je objavilo Ministarstvo rada. Sever, pak, kaže da bi ZOR mogao biti i manje detaljan i "rigidan", kada bi u Hrvatskoj bilo više kolektivnih ugovora.