Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da će članstvo u OECD-u, klubu najrazvijenih zemalja svijeta u koji bi Hrvatska mogla biti primljena za koju godinu, biti dodatni instrument za provođenje reformi u zemlji i unaprjeđenje društvenog razvoja.
Članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) značit će “perfektuiranje našeg funkcioniranja”, poručio je Plenković na konferenciji „Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
„To je još jedan instrument za unaprjeđenje reformskih procesa“, ustvrdio je hrvatski premijer, dodavši da je tomu prethodilo učvršćenje „međunarodnog položaja Hrvatske“ čiji su odraz pristupanje šengenu i europodručju.
Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja „svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u EU-u, a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim“, smatra Plenković.
„Posebnu dodanu vrijednost“ OECD-a Plenković vidi u sustavu koji će „unaprijediti korporativno upravljanje“ tvrtkama u potpunom ili djelomičnom državnom vlasništvu.
OECD je nastao 1961. u sklopu Marshallovog plana s ciljem poticanja ekonomskog razvoja, a danas ima 38 članica. Elitni je to klub u kojem su većinom najbogatije zemlje svijeta.
Većina država Europske unije članice su OECD-a, s izuzetkom Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.
Članice su i Švicarska, Island, SAD, Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Japan, Južna Koreja, Izrael, Turska, Čile, Kolumbija, Meksiko, Kostarika.
Najranije 2025.
Hrvatski je premijer naglasio i da OECD služi kao „neformalno tajništvo G7 i G20“ pa će Hrvatska članstvom u OECD-u imati bolji uvid u funkcioniranje foruma najmoćnijih svjetskih država.
Hrvatska je vlada 2017. uputila pismo namjere za članstvo u OECD-u.
Plenković je kazao da će Hrvatska pristupiti OECD-u „najranije“ 2025., ali bi po tom pitanju „zadržao određenu fleksibilnost“.
Zahtjev za članstvom u OECD-u podnijeli su 2017. i Bugarska, Rumunjska, Brazil, Argentina i Peru.
"Tada smo bili najdalje od članstva, a danas Hrvatska izgleda puno spremnija za OECD“ od drugih zemalja s tom ambicijom, kazao je Plenković.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je na konferenciji kako će članstvo Hrvatske u OECD-u biti „još jedno strateški važno članstvo za Republiku Hrvatsku“.
„Kroz pristupni proces Hrvatska će provesti brojne reforme“ u području javne uprave, zdravstva, trgovine, obrazovanja, poljoprivrede, prometa, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu itd., kazao je šef hrvatske diplomacije.
Rast standarda
Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann poručio je kako će pristupanje OECD-u biti „pozitivno transformativno putovanje“ za Hrvatsku.
Smatra da će članstvo u organizaciji dovesti do rasta životnog standarda za Hrvatsku te približavanja prihodima i produktivnosti hrvatskog gospodarstva prosjeku OECD-a.
„To nisu samo formalnosti, već će pružiti opipljivu korist stanovnicima“, istaknuo je Cormann.
Glavnog tajnik OECD-a prije početka konferencije primio je predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i kazao mu da je do idući hrvatski strateški vanjskopolitički cilj, nakon šengena i eurozone.
"Članstvom u OECD-u Hrvatska će postati dijelom zajednice najrazvijenijih zemalja svijeta koje čine oko 80 posto svjetskog gospodarstva i opredijeljene su za kontinuirano poboljšanje ekonomske i socijalne dobrobiti svojih građana", kazao je Jandroković, koji današnju konferenciju smatra važnom prigodom da se hrvatskim građanima predstave dobrobiti i pozitivni učinci članstva u OECD-u.