Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat prije sjednice Vlade komentirali su odgovor Vlade na posljedice razornog potresa s epidentrom kod Petrinji.
Horvat je istaknuo da će se dio u potresu porušenih kuća trajno zamijeniti montažnima te da će oni koji su odgovorni za to što su se kuće izgrađene nakon rata porušile poput kula od karata odgovarati za to.
Odgovarajući na upit novinara uoči sjednice Vlade hoće li obnova Sisačko-moslavačke županije biti uklopljena u postojeći Zakon o obnovi Zagreba, Horvat je kazao da je uredba o tome u završnoj fazi pripreme te da će na sjednicu Vlade doći u četvrtak.
- To neće biti izmjene i dopune zakona, to će biti uredba sa zakonskom snagom, koja će proširiti opseg i ingerenciju na potresom postradalo područje, naveo je ministar. Dodao je da će se morati mijenjati i podzakonski akti.
Uredba će, kako je rekao, omogućiti da zakonodavni okvir vezan uz obnovu u Zagrebu obuhvati i Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju, ali i da se interventno, bez bilo kakvog gubljenja vremena, podnose zahtjevi i definiraju odluke o onima koji će imati pravo na obnovu.
- I ono što je najvažnije, dat će mogućnost reguliranja plaćanja privremenog smještaja onima koji će na to imati pravo", naglasio je Horvat.
Upitan na koji će način ići obnova kuća, odgovorio je da su tokom današnjeg dana naručeni određeni dokumenti, ali i senzorika potrebna da bi se vjerodostojno ustanovi kako se objekti ponašaju u trenutku potresa.
Za sutra je najavio sastanak s hrvatskim proizvođačima koji se mogu uključiti u izradu montažnih objekata koji bi bili trajno rješenje na prostoru koji je bio pogođen razornim potresom početkom prošloga tjedna.
Napravit će se maksimalno tri ili pet tipskih projekata kuća
Nadalje, stručnjaci s fakulteta građevinarska, geodezije i arhitekture moraju napraviti kvalitetni projekt kako bi se u tri ili maksimalno pet tipskih projekata mogle početi ugovarati zamjenske kuće, rekao je Horvat. Svi takvi objekti, bez obzira na dimenzije, morat će imati identični protupotresni temelj.
Kako je naglasio, za početak izgradnje mora sve biti spremno što je prije moguće, najavivši da će jedan dio njegovog ministarstva biti dislociran u Sisak ili u Petrinju.
Istaknuo je i da će se Vladinom uredbom, koja će biti izglasana u četvrtak, omogućiti da se i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija uključe u istu metodologiju ugovaranja radova na sanaciji škola, bolnica i drugih javnih ustanova.
Na pitanje novinara da prokomentira nezadovoljstvo gradonačelnika Petrinje i Siska zbog raspodjele 120 milijuna kuna interventnog novca, rekao je da je on dodijeljen nakon što se napravio inicijalni obuhvat samog područja koje je postradalo i prve procjena štete koju je struka napravila na terenu.
Rekao je da može shvatiti petrinjskog gradonačelnika, ali ne može prihvatiti njegovo nezadovoljstvo time što je Petrinja od tog novca dobila 30 milijuna kuna.
"Ovo nisu sva, ovo su inicijalna sredstva, i kako dobivamo vjerodostojniju sliku od struke sa terena, a danas je na terenu gotovo 700 statičara, tako ćemo i sljedeća inicijalna sredstva, temeljem tih informacija, raspodjeljivati općinama, odnosno gradovima i županijama", naveo je Horvat.
Kazao je i da su od prvog dana na terenu statičari. "Dakle nije se procjena radila na pamet i odbacujem svaku sumnju da je to rađeno po nekim stranačkim ili političkim konotacijama. Procijenili su na terenu štetu ljudi koji jedino to mogu", izjavio je ministar.
Vezano uz pomoć od međunarodnih institucija, odnosno EU-a, kazao je da u roku od 12 tjedana treba pripremiti nove aplikacije prema europskom Fondu solidarnosti, a u međuvremenu je Vlada uspjela iskomunicirati da se dobivenih 5,1 milijardu za štete koje su evidentirane i prijavljene u Zagrebu može koristiti interventno i za sanaciju šteta na području Sisačko-moslavačke županije.
"Kakva će biti konačna šteta kojom ćemo ići prema novoj aplikaciji i koji dio prijavljene štete ćemo dobiti novom aplikacijom Fonda solidarnosti, to ćemo znati unutar tri mjeseca", naglasio je.
Bit će istraga zbog loše obnovljenih kuća
Na pitanje hoće li netko odgovarati zato što su kuće u Sisačko-moslavačkoj županiji koje su obnovljene nakon rata u potresu porušene kao kule od karata, Horvat je rekao da će po tom pitanju biti istraga, no i da će se se prvo porazgovarati sa svim odgovornima iz to vremena, uz ostalo i sa županom Ivom Žinićem.
"Središnji državni ured za obnovu ima sve te vjerodostojne podatke i zazivati bilo čiju odgovornost u ovom trenutku je bespredmetno, do trenutka dok ne budemo 100 posto sigurni što se događalo i tko su bili akteri", zaključio je Horvat.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić apelirao je na građane čiji su objekti stradali u razornom potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji da prijeđu u organizirani smještaj, navodeći i kako je neobjektivno očekivati da se u kratkom roku nabavi 1000 ili 1500 kontejnera.
Novinari su Ćorića uoči sjednice Vlade upitali kakvo je stanje u Robnim zalihama po pitanju kontejnera i zašto ih nije bilo više kako bi se mogli distribuirati prema potresom razrušenim područjima Petrinje, Siska, Gline i okolice.
Ćorić: 'Pogodile su nas tri katastrofe'
Ćorić je podsjetio da su Hrvatsku prošle godine pogodile tri katastrofe - potres u Zagrebu i okolici, pandemija koronavirusa i potres prije nekoliko dana u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Po podacima koje je iznio, Ravnateljstvo za robne zalihe u RH raspolaže s 298 kontejnera, koji su od ožujka prošle godine raspoređeni po cijeloj Hrvatskoj. Od toga je 201 u uporabi pri bolnicama za potrebe testiranja na covid-19, 76 kontejnera dodijeljeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zbog potresa u ožujku, a preostali broj, odnosno 21 kontejner, upotrebljen je na području Petrinje, odnosno Sisačko-moslavačke županije u proteklim danima, izvijestio je Ćorić.
Ravnateljstvo za robne zalihe je 22. prosinca pokrenulo nabavku dodatne količine kontejnera i taj 41 kontejner će do kraja ovog tjedna biti na području Sisačko-moslavačke županije, najavio je.
U normalnim okolnostima, s 300 i nešto kontejnera svaka država zatvara svoje potrebe, ustvrdio je Ćorić, ponavljajući kako su Hrvatsku u prošloj godini pogodile tri katastrofe.
Istaknuo je i da se u koordinaciji s domaćim proizvođačima, troje njih, pokušavaju iznaći dodatne količine kontejnera za slijedeće razdoblje.
Upitan zbog čega se ranije nije išlo u nabavku kontejnera, Ćorić je ustvrdio da nitko ne može pretpostaviti kolika je potreba.
U ovom trenutku se tako može govoriti o potrebi stotina i tisuća kontejnera, rekao je Ćorić te dodao da je siguran da ne postoji država karakteristika Hrvatske, u smislu broja stanovnika, koja raspolaže s takvim zalihama.
Prema procjeni koju su iznijeli novinari, na terenu Sisačko-moslavačke županije trenutno bi bilo potrebno oko 1500 kontejnera, na što je Ćorić konstatirao da "je razvidno da proizvodni kapaciteti u Hrvatskoj ne mogu u skoro vrijeme to proizvesti".
Već su, naglasio je, krenule i konzultacije za nabavku iz inozemstva, a varijanta je i da se osiguraju drugi tipovi smještaja.
"Mogućnost nabavke 1000 ili 1500 stambenih kućica odnosno kontejnera u roku od sedam dana nije moguće i to je neobjektivno očekivati", rekao je Ćorić.
Apelirao na građane da prijeđu u organizirani smještaj
Naveo je da je građanima na pogođenim prostorima ponuđen smještaj u nekoliko centara i zgrada, kako u županiji tako i u okolici, te ih zamolio da, s obzirom i na sve hladnije vrijeme, iskoriste i mogućnosti tog smještaja, gdje je toplije, i da tamo borave.
"U ovom trenutku, kapaciteti na razini RH, ali isto tako i od zemalja od kojih smo primili pomoć po tom pitanju, nisu dovoljno veliki. Morat ćemo razmišljati da se dio građana smjesti u kapacitete koji su na raspolaganju kako u županiji tako i oko nje", izjavio je Ćorić te dodao da je najgora moguća opcija spavati i smrzavati se u automobilu.
Naglasio je da je to rješenje privremeno, no međutim, s druge strane, obnova objekata će trajati neko vrijeme i neće biti gotova preko noći.
Odgovarajući na pitanja novinara, naveo je i da se trenutno na Robnim zalihama nalazi oko 1600 šatora, u koje se može smjestiti 25 tisuća ljudi, a znatno je veći broj vreća za spavanje. No, niti za jednim tim artiklom u posljednjim danima nisu izražene potrebe s terena, iako je određena količina dopremljena na teren i uskladištena u slučaju potrebe, naveo je Ćorić.
Upozorio je pritom i kako, s obzirom na vremenske uvjete i trenutne temperature, smještaj u šatore nije adekvatan, dok je tezu da Ravnateljstvo za robne zalihe nije dostavilo šatore i vreće za spavanje ocijenio deplasiranom.
Ćorić je u više navrata zamolio za razumijevanje situacije u kojoj se svi nalaze i u kojoj svi zajednički pokušavaju pronaći rješenja, kao i za razumijevanje napora koje ulažu sve institucije da se stanje čim prije dovede u situaciju kada se može krenuti s obnovom.
"Čini mi se da nam je potreban dodatan iskorak u zajedništvu, apeliram i molim da idemo u tom smjeru", rekao je Ćorić.