Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović danas su se odvojeno sastali s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom Čovićem.
Bez izborne reforme u Bosni i Hercegovini neće se omogućiti legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda, objavio je Plenković na Twitteru.
- Nakon raspisivanja Općih izbora u BiH, s Draganom Čovićem o daljnjim naporima za ostvarivanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, kao i važnosti jedinstva HNS-a BIH, napisao je premijer u objavi uz fotografiju s Čovićem, predsjednikom HNS-a BiH.
Plenković je istaknuo da se "bez izborne reforme neće moći omogućiti legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda niti funkcionalnost institucija BiH".
I predsjednik Milanović je na službenoj web stranici objavio da se sastao s Čovićem. Razgovarali su o političkoj situaciji u BiH nakon što su raspisani izbori u BiH, odnosno o posljedicama održavanja izbora po postojećem Izbornom zakonu za položaj Hrvata u BiH.
- Predsjednik Milanović informirao je gospodina Čovića i o svojoj inicijativi da Republika Hrvatska učini dodatne napore prema partnerima u EU i NATO-u kako bi se osiguralo pravo Hrvata u BiH da biraju svoje predstavnike u tijela vlasti. Složili su se kako je neprihvatljivo da se Hrvate u BiH, koji su konstitutivni narod, preglasava ponovo na izborima te da održavanje izbora po sadašnjem zakonu ne ide u korist stabilizacije BiH, stoji u objavi.
- Predsjednik Milanović potvrdio je kako Hrvatska neće odustati od zalaganja za prava i punu ravnopravnost Hrvata u BiH.
Milanović traži VNS
Predsjednik Zoran Milanović premijeru je u srijedu u dopisu predložio da se sazove sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost zbog opasnosti da Hrvati u Bosni i Hercegovini neće moći birati svoje predstavnike u tijela vlasti.
Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) je ranije tijekom dana većinom glasova donijelo odluku da se opći izbori u BiH provedu 2. listopada temeljem odredbi postojećeg izbornog zakona.
Predsjednik SIP-a Suad Arnautović ocijenio je da bi odgoda izbora zbog nepostizanja političkog dogovora o izbornoj reformi predstavljala kršenje temeljenih prava građana BiH, odnosno kako nikome nije dopušteno "oteti pravo biračima" da svake četiri godine izađu na izbore i glasaju.