Privremeni podaci koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku pokazuju da je u Hrvatskoj u travnju preminulo 5615 ljudi, što je za 30,7 posto više u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. - 2019.) za isti mjesec.
"Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti covid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih u razdoblju od ožujka 2020. do travnja 2021. porastao je za 11,7 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 7232 više", objavio je DZS.
Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških i demografskih mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije ili petogodišnji prosjek, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju covida-19. Brojčani suvišak smrti sastoji se od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu zdravstva.
Da će u travnju biti izraženi višak smrti, moglo se pretpostaviti jer je protekli mjesec u našoj zemlji treći pandemijski val bio na vrhuncu i od covida-19 u Hrvatskoj su umrle 1134 osobe. Travanj 2021. godine, prema broju umrlih od koronavirusa, nakon studenoga i prosinca 2020. godine bio je treći najsmrtonosniji mjesec u pandemiji.
- Privremeni podaci DZS-a o višku mortaliteta pokazuju da je covid-19 u trećem valu pandemije u Hrvatskoj izazvao znatno veći broj umrlih nego što bismo očekivali na temelju prosjeka iz prijašnjih godina. Vrlo je vjerojatno da će konačni broj umrlih za travanj 2021. biti najveći broj umrlih u travnju u posljednjih 70 godina - rekao nam je demograf dr. Ivan Čipin, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
- Moj istraživački tim i ja trenutačno radimo analizu u kojoj uspoređujemo očekivani broj umrlih u hipotetskoj situaciji bez pandemije sa stvarnim brojem umrlih. Broj umrlih u travnju znatno odstupa od predviđenih vrijednosti. Veličina tog odstupanja na razini je studenoga prošle godine kad smo također imali velik broj umrlih od covida. U svibnju također očekujemo višak smrtnosti, no ipak bi trebao biti manji nego u travnju - naglasio je dr. Čipin.
U Hrvatskoj je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, 2020. umrlo 56.677 ljudi, što je najveći broj umrlih u jednoj godini od kraja Drugoga svjetskog rata. Najveći rast smrtnosti zabilježen je u studenome i prosincu 2020. godine. U prosincu 2020. bilo je dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednom mjesecu, odnosno 7395 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 59,3 posto ili 2754 umrlih više. No, u odnosu na prosinac 2019., to je povećanje od 77,3 posto ili čak 3225 umrlih više.
"Crni prosinac" 2020. godine nadmašio je i siječanj 2017. godine kad je u našoj zemlji umrlo 6512 osoba, najviše od proglašenja neovisnosti. U studenome prošle godine u Hrvatskoj je preminulo 5486 osoba, što je 1357 preminulih više nego u istom mjesecu 2019. godine. Istodobno, to je bio najveći broj umrlih u studenome od 1950. godine. Proteklih desetljeća broj umrlih u studenome je bio stabilan, oko 4100, i nije puno varirao. Samo ratne 1991. broj umrlih u studenome prešao je 5000 - tada je bilo 5200 umrlih. Tijekom prva tri mjeseca 2021. godine, u odnosu na višegodišnji prosjek, u Hrvatskoj je zabilježen višak smrtnosti, no nije bio izražen kao u studenome i prosincu prošle te travnju ove godine.