Iako su i biskupi u Hrvatskoj skinuli svoje križeve od zlata po uzoru na papu Franju, čini se da to nije dovoljno, primjećuje u svojoj analizi Deutsche Welle.
Da su mnogi biskupi javno izrekli poticaje koje dobivaju od primjera pape Franje, u razgovoru za Deutsche Welle tvrdi crkveni povjesničar dr. Marko Medved. Kada se radi o samim vjernicima, kaže, utjecaj papinih riječi na njih u svijetu globalnih komunikacija je još i veći, budući da izravno dolaze u kontakt s rimskim biskupom i njegovim porukama.
No kolumnist Večernjeg lista Branimir Pofuk za DW kaže da se utjecaj papinih poruka na biskupe tek treba vidjeti. Vjernici su ih, kaže, dočekali s oduševljenjem, olakšanjem i radošću; zato jer papa predstavlja vjeru onako kao što većina ljudi misli da bi to trebalo činiti.
Iako hrvatski mediji javljaju da Vatikan već duže vrijeme šalje poruke hrvatskim biskupima o nužnosti prekidanja napada na lijevo-liberalnu vlast, pouzdanih potvrda toga, za sada, nema. I u ponašanju prema svjetovnim vlastima, misli Pofuk, Franjo postavlja primjer kojega će Crkva morati slijediti i tako se odreći politikanstva, politike i sprege s određenim političkim opcijama.
I Medved smatra da je komunizam važna odrednica Crkve u Hrvatskoj. Unutar same organizacije je dominantan broj onih koji su preživjeli iskustvo komunističkog društvenog uređenja i položaja koji je on nametnuo Crkvi. „Takvi, koji svoj stav nisu u stanju prilagoditi novim okolnostima, zaboravljaju da se u međuvremenu dogodila sekularizacija, svugdje pa i kod nas, ali i Drugi vatikanski koncil kojim je Crkva potpuno prihvatila tekovine demokracije i laičke države. Koncil ističe autonomiju vjernika laika u političkim pitanjima i legitimitet političke pluralnosti među vjernicima. Katolici u Hrvatskoj uistinu imaju razna politička usmjerenja, ali s obzirom da nije razvijeno katoličko javno mnijenje, a crkveni mediji su još uvijek odveć klerikalizirani, najšira javnost ne uspijeva percipirati tu pluralnost“.
Bilo je uočljivo da su i hrvatski biskupi, po uzoru na papu Franju, skinuli zlatne križeve već na samom početku njegovog pontifikata, prisjeća se kolumnist Pofuk. „Bit će potrebno puno više od promjene mode. Svojim ponašanjem papa postavlja zadatke pred vjernike, ali i hijerarhijsku Crkvu. Ne čini to stegom, već upravo blagošću, skromnošću i otvorenošću. Crkva, pa tako i ona u Hrvatskoj si neće moći dozvoliti luksuz ne pratiti ga, jer će to za nju biti pogubno. Vjernici i oni koji to nisu će uspoređivati biskupe i svećenike s onim kako se Franjo ponaša.“
Izjava o homoseksualcima „tko sam ja da im sudim“, nije, prema Pofuku, ništa drugo do parafraze Isusove izjave „tko je bez grijeha neka baci prvi kamen“. To pak nije doktrinarno ništa novo, ali je način na koji to govori bitno drugačiji. „Pitanje je što su radili do sada kada takve jednostavne i ljudske izjave izazivaju senzaciju u cijelome svijetu“.
Povjesničar crkve Medved također u papinim riječima o homoseksualcima vidi promjenu forme, ali i sadržaja, te kaže da su u svijetu već mnogi biskupi uspostavili dijalog s gej udrugama. Postoje, kaže, i homoseksualci za koje se Crkva brine. U hrvatskom društvu, smatra, nedostaje kultura dijaloga, što vrijedi i za Crkvu, bilo da se radi o dijalogu prema svijetu ili unutar nje same. A dijalog, kaže Medved, za Crkvu nije stvar opcije, već je to za katolika obveza.
Bergoglio kao kardinal bio je protiv Zakona o istospolnim zajednicama u vrijeme dok ga je Argentina kao prva latinoamerička država prihvatila. No važan je način na koji je sadašnji papa, a tadašnji kardinal Bergoglio, vodio dijalog i osudio bilo kakav duhovni i pastoralni progon homoseksualaca, smatra Pofuk. „On apsolutno smatra da je neprihvatljivo da se netko može smatrati kršćaninom, a da u isto vrijeme uzima kamen u ruku ili da se prema čovjeku 's druge strane barikade' odnosi bez dubokog poštovanja pa i kršćanske ljubavi.“
I dok su se građani, mahom u komentiranju tekstova vodećih dnevnih listova koncentrirali na Bergogliovu izjavu o homoseksualcima, „ispod radara“ je prošao ostatak izjave u kojoj kaže da žene nikada neće biti svećenice u Katoličkoj crkvi. To je, prema Pofuku, samo dokaz da je problem bio u načinu na koje su crkveni poglavari do sada posredovali ideje. „Ne očekujem ni od jednog pape da promjeni crkvenu doktrinu i praksu. Crkva nije demokratska ustanova. To je stvar za koju se vjernici unutar Crkve moraju izboriti." Ipak, Medved podsjeća da je papa izrazio potrebu formuliranja katoličke feminističke teologije i da Hrvatska ima priličan broj izvrsnih teologinja žena, pa i na visokim crkvenim učilištima u čemu ne zaostaje za zapadnim zemljama, javlja Deutsche Welle.
U javnosti je, ističe kolumnist Pofuk, nedovoljno zamijećena papina podrška onima koji u Brazilu već tjednima na ulici traže pravednije društvo bez korupcije. A te su poruke, smatra, izrečene „urbi et orbi“ te je jasno da Bergoglio misli kako je i takva borba za pravednije društvo prihvatljiva.