Visoki upravni sud presudio je da Croatia Records više ne smije raspolagati fonogramima snimljenima prije 1993., odnosno prije privatizacije bivšeg Jugotona. O tome su već pisali Telegram i Večernji list.
Sud je 21. travnja 2021. godine odbio je žalbu Croatia Recordsa na ranije presude kojima je utvrđeno da u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Hrvatska naklada zvuka i slike, pravne sljednice Jugotona, u vrijednost društvenog kapitala nisu procijenjeni i spomenuti fonogrami. Riječ je o fonogramima, odnosno originalnim prvim snimkama, izvođača kao što su Azra, Bijelo Dugme i Novi Fosili...
Fonoteka bivšeg Jugotona sastoji se od tisuća snimaka nastalih unutar te diskografske kuće, i to sve od prvih snimaka Ive Robića pa do snimki iz najsjajnijeg razdoblja hrvatske diskografije, 70-ih i 80-ih godina, među kojima i Azre. Upravo Johnny Štulić često spominje pravo vlasništva nad tim materijalima.
Potvrđen stav HGU
Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, udruge koja je bila i inicijator priče o fonoteci, kaže da je tom presudom konačno "pravomoćno potvrđen stav kojeg HGU zastupa već godinama".
- Croatia Records gotovo 30 godina ilegalno zarađuje iskorištavajući fonograme koji uopće nisu njezini. Posebno nas čudi inertnost države koja nije ništa napravila po tom pitanju, budući da je već Rješenjem iz 2016. stekla pravo (pa i obavezu) brige o fonogramima, a slijedom toga i reguliranje svih otvorenih pitanja s izvođačima u pogledu njihovih prava sadržanih u tim snimkama - kaže Bratoš te dodaje da su mogli odmah nakon prvostupanjske presude tražiti da se "prihode ostvarene od prometa „starih“ mastera ne uplaćuje na račun Croatia Records, nego da se pohrane na poseban račun do završetka spora".
- Na taj način bi Hrvatskoj odmah pripala ta sredstva, a Croatia Records barem zadnjih pet godina ne bi ostvarila nepripadajuću dobit - tvrdi Bratoš.
Želimir Babogredac, predsjednik uprave Croatia Recordsa, uputio nas je na odvjetnika Igora Svilara koji, pak, tvrdi da "tom presudom pitanje prava vlasništva nad fonogramima nisu uopće dovedena u pitanje niti je o istim pitanjima tijekom upravnog postupka pred Centrom za restrukturiranje i prodaju, kao niti tijekom upravnog spora vođenog postupka pred Upravnim sudom u Zagrebu i Visokim upravnim sudom RH, raspravljano".
- Presudom se ni na koji način ne dira se u vlasništvo fonograma, već se prema mišljenju Croatia Records pogrešno, nezakonito i neutemeljeno utvrđuje da fonogrami nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Hrvatska naklada zvuka i slike, pravnog prednika Croatia Records - navodi odvjetnik Svilar.
Detalji privatizacije
U postupku pretvorbe i privatizacije društvenog poduzeća Hrvatska naklada zvuka i slike, nije bilo ništa izuzeto te je društvo privatizirano u cjelini, a postupak privatizacije dovršen.
- Presudom se ni na koji način ne dira u pravo raspolaganja Croatia Records nad fonogramima. Croatia Records po navedenoj presudi ne namjerava poduzeti ništa čime bi se promijenilo dosadašnje stanje po pitanju fonograma koji su činili predmet ovog postupka već nastavlja pravnu bitku, odnosno radi na ulaganju tužbe Ustavnom sudu - kaže odvjetnik Svilar.
Bratoš, pak, dodaje da je Croatia records "svih ovih godina bahato zanemarivala izvođačka prava koja su sastavni dio tih fonograma".
- Oni su ih masovno eksploatirali u reizdanjima na novim nosačima zvuka (kompakt diskovima) te stavljajući ih - bez ikakve pravne osnove - na sve globalne streaming platforme. S tih osnova je tijekom svih ovih godina ilegalno uprihodila na desetke, a možda i stotine milijuna kuna a da, osim što je time oštetila pravog vlasnika – hrvatsku državu - nije ni obeštetila glazbenike čije snimljene izvedbe je koristila - kaže Bratoš. Dodaje i da je problem u ovom trenutku posebno aktualan jer je tijekom procesa donošenja novog Zakona o autorskim i izvođačkim pravima, uprava Croatia Records stalno tvrdila da izvođači s Croatiom Records imaju regulirane ugovorne obaveze.
- Presudom ispada ne samo da Croatia Records nema s izvođačima regulirane obveze - već se protupravno predstavljala kao vlasnik fonograma, budući da nikad nije ni od države tijekom procesa privatizacije, otkupila snimke koje godinama iskorištava - zaključuje Bratoš.