Otkako je počelo povlačenje vode na poplavljenim područjima, Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa (HCK), sve se češće susreće s pitanjem - kako će se raspodijeliti novac koji je prikupljen na račun Crvenog križa.
Zbog različitih priča na terenu to pitanje sve više zanima građane koji su novac donirali i stanovnike na stradalom području. Taj diplomirani ekonomist i bivši šesterostruki prvak Hrvatske u automobilizmu, s 13-godišnjim iskustvom rada u Ministarstvu gospodarstva (državni tajnik, glavni inspektor državnog inspektorata, gospodarski savjetnik u veleposlanstvu RH u Beogradu), u Crvenom križu radi od početka ove godine. S njim smo razgovarali nakon povratka s terena, gdje Crveni križ tek čeka veliki posao. Prvo pitanje je bilo o dosad prikupljenom novcu.
Robert Markt
( Ranko Šuvar/CROPIX)
Mučno čekanje
- Po posljednjim podacima koje imamo za srijedu, 28. svibnja, u otvorenom apelu za poplavljena područja u Hrvatskoj uplatama na žiroračune prikupljeno je 42,089.576,95 kuna, a na donatorskom telefonu zabilježeno je poziva u vrijednosti 11,450.131,25 kuna. U apelu za pomoć pogođenima poplavama u BiH prikupljeno je 1,778.503 kune, a u apelu za pomoć stradalima u Srbiji prikupljeno je 1,087.467,14 kuna. Ali ti se brojevi mijenjaju, rastu iz dana u dan. Svi koji su donirali sredstva mogu biti sigurni da njihov novac neće biti potrošen nenamjenski. Već sada smo vodili računa o tome i nedavno smo 25 milijuna doniranog novca oročili kod Privredne banke koja nam je izašla ususret i odlukom Uprave PBZ-a ponudila najvišu godišnju kamatu za oročena sredstva od dva posto na godišnjoj razini. Oročenje je na mjesec dana, s tim da se sredstva mogu povući čim bude većih potreba za novčanim troškovima - kaže nam Markt.
Što će sada biti s tim novcem? Kako će on biti raspodijeljen? Je li Vlada već donijela odluku o raspolaganju tim sredstvima? Koliki će biti ukupni troškovi obnove oko 4500 kuća na poplavljenim područjima samo u Županjskoj posavini? Sve su to pitanja koja postavljaju i stanovnici s poplavljenog područja.
- Mi u HCK još uvijek čekamo procjenu Vlade o razmjerima nastale štete pa ćemo tek tada vidjeti kako ćemo utrošiti sredstva. Ljudi na terenu već su pomalo nervozni jer sve ovo predugo traje. Mislim da su potrebni jasno propisani kriteriji pomoći. Ne samo u dijelu građevina koje će procijeniti građevinska inspekcija već treba procijeniti socijalnu ugroženost ljudi koju bi trebala izraditi socijalna vijeća općina i socijalne službe lokalne samouprave. Tada bi se znalo u kojoj skupini su ljudi u potrebi na terenu. Tada će se znati da njima treba i hrana, odjeća, higijenske potrepštine, a kasnije namještaj i kućanski uređaji za opremu domova. Nekima treba samo dio toga, nadajmo se da će onih kojima treba sve obnoviti biti što manje - kaže Markt.
Opremanje kuća
Kada se taj posao obavi, trebalo bi doći do procjene koji dio troškova će pokriti Vlada iz svojih sredstava, a u kojem dijelu će sudjelovati HCK.
- Logično bi bilo da država sudjeluje u velikim zahvatima poput izgradnje kuća i obnove oštećene infrastrukture. Mi u HCK uobičajeno radimo na obnovi oštećenih kuća u smislu isušivanja interijera, za što smo već dobili donaciju od HEP-a u iznosu od milijun kuna za troškove potrošene struje. Mi smo predložili dva projekta za uređenje domova. To su ‘miran san’ za opremu kućanstava krevetima, madracima, posteljinom i dekama, te ‘slavonska kuhinja’, projekt za opremu kuhinja potrebnim uređajima - kaže Markt.
Poziv proizvođačima
Sljedećeg će tjedna HCK poslati javni poziv svim domaćim proizvođačima namještaja kako bi se javili s prijedlozima i ponudama svojih proizvoda.
- Naša je namjera da što više domaćih proizvođača sudjeluje u opremanju i obnovi kuća. Naravno, u izboru namještaja i opreme svakako ćemo konzultirati i lokalno stanovništvo i pitati ih kakve su njihove želje. No, moram priznati da me iznenađuje kako nam se nitko od strukovnih organizacija poput HGK ili HOK-a dosad nije javio sa svojim prijedlozima. Evo, u petak se kod nas najavilo izaslanstvo jednog stranog proizvođača kućanskih proizvoda koje je spremno dati donaciju od nekoliko stotina tisuća kuna i razgovarati o konkretnim narudžbama - kaže Markt.
Njegovo je mišljenje da Crveni križ tek sada čeka najteži dio posla na terenu, gdje su ljudi pogođeni poplavama na izmaku snaga.
- Kada se ugase televizijske kamere, odu vojska, HGSS i ostale službe, tim će ljudima biti prijeko potrebna psihosocijalna pomoć. Na početku ove tragedije ljudi još nisu bili potpuno svjesni što se događa i bili su preponosni da uopće prime pomoć. Kada su vidjeli u kakvom im je stanju imovina, uslijedio je drugi šok i sada im je potrebna pomoć da shvate kako nisu sami u toj tragediji. U tome su im puno pomogli građani svojim donacijama. Svima im zahvaljujem, kao i 1682 volontera i djelatnika HCK-a koji se brinu o potrebama 7116 osoba u prihvatnim centrima, ustanovama te osobama smještenima u obiteljima i dnevno podijele 5150 toplih i 3740 suhih obroka - zaključuje Markt.
‘Ne nosite pomoć u divlja skladišta’
Zbog obilja različitih izvora skupljanja humanitarne pomoći, na terenu su niknula prava mala divlja skladišta u kojima se odlaže pomoć. Čak se na nekim lokacijama ilegalno preusmjeravao promet prema skladištima koja nisu registrirana. Izvršni predsjednik Markt upozorava kako je to i opasnost da dio pomoći u hrani zbog lošeg skladištenja izazove različite zdravstvene probleme. Dosad, dodaje, nisu zabilježene veće nepravilnosti u raspodjeli humanitarne pomoći.
- Pozivam da nam ljudi jave gdje su takva skladišta kako bi pomoć bila kvalitetno zbrinuta i podijeljena onima koji je trebaju. Još jednom bih ponovio da naši volonteri ne obilaze kuće i ne skupljaju novčane donacije. Svi koji to rade su prevaranti - kaže Markt.