Nezapamćene vrućine pogodile su dijelove Europe, ali i svijeta. Premda su za ovo doba godine temperature iznad 30°C uobičajene, u posljednjih su mjesec dana dosegnute rekordne vrijednosti.
Zbog ekstremnih vrućina i jakog vjetra požari su u Grčkoj odnijeli 91 život, a prema National Geographicu ovo je najsmrtonosnija sezona požara u Europi od 1900. Skandinavija se kuha na nezapamćenim temperaturama višim od 30°C, u Japanu je zabilježena najviša temperatura ikad - 41°C, a rekordno visoke temperature zabilježene su i središnjem dijelu SAD-a. Prošli je mjesec zabilježeno čak 118 povijesnih temperaturnih rekorda diljem svijeta prema izvještaju organizacije National Oceanic and Atmospheric Administration. Na mukama su i Njemačka i Velika Britanija koje su pogodile šumski požari i velike suše. Zbog visokih temperatura zraka zagrijalo se i Sjeverno more uzrokujući bujanje otrovnih algi na obalama Poljske. Pogođene su i Rusija, Baltičke zemlje, Rumunjska...
Crveni meteoalarm upalio se danas za četiri europske zemlje - Hrvatsku, Švicarsku, Španjolsku i Portugal. U Švicarskoj će se temperature penjati do 36°C. U Portugalu za petak najavljuju do 39°C, a za vikend i do 42°C. Španjolska će se danas kuhati na 41°C, a tako visoka temperatura nastavit će se i kroz vikend. U Hrvatskoj će se prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda danas temperature kretati do 31°C na Jadranu i do 35°C u unutrašnjosti.
Stručnjaci upozoravaju da situacija u budućnosti neće biti ništa bolja zbog globalnog zatopljenja. Europski su znanstvenici prošli tjedan otkrili da je aktualni toplinski val u Europi gotovo sigurno posljedica utjecaja ljudskog faktora na globalno zagrijavanje planete. Usporedili su trodnevna mjerenja u Nizozemskoj, Danskoj i Irskoj s povijesnim rekordima u 20. stoljeću i utvrdili da je uzrok pretjerana količina stakleničkog plina u atmosferi.
- Svijet se zagrijava i toplinski valovi poput ovog postaju uobičajeni - rekla je Friederike Otto, znanstvenica sa Sveučilišta Oxford koja je sudjelovala u istraživanju.
U Hrvatskoj će danas biti djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom. Više oblaka očekuje se u unutrašnjosti gdje će mjestimice padati kiša, a ponekog lokalnog pljuska poslijepodne može biti i duž obale, piše DHMZ.
Vjetar će u unutrašnjosti biti slab i umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će ujutro puhati umjerena bura, podno Velebita mjestimice i jaka. Najviša dnevna temperatura bit će od 27 do 31, a na Jadranu i dalje vruće s temperaturom između 32 i 35 stupnjeva Celzijusovih. Crveni meteoalarm upaljen je za cijelu Jadransku obalu i dalmatinsko zaleđe, a jutros u 7 sati u Rabu je zabilježano rekordnih 28 stupnjeva.
Michael Mann sa Sveučilišta Pennsylvania kaže da je do silovitog prodora vrelog zraka iz Sahare došlo zbog mlaznih struja. Radi se o atmosferskom strujanju vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok na visini od 10-15 km iznad Zemljine površine. Znanstvenici smatraju da zbog valova u mlaznoj struji nastaju ciklone i ostali atmosferski poremećaji.
Kao dokaz za ovu teoriju Mann navodi ranije primjere. Prema istraživanjima poremećaji u mlaznim strujama uzrok su europskog toplinskog vala 2006., požara u Moskvi 2010., suše u Teksasu i Oklahomi 2011. te šumskih požara u Kanadi, piše New Scientist.
Smrtnost zbog toplinskih valova do 2080. ponegdje će rasti i do 2000 posto
Postotak smrtnosti zbog toplinskih valova mogao bi se povećati za 2000 posto u nekim dijelovima svijeta do 2080. godine, navodi se u studiji objavljenoj u stručnom časopisu PLOS Medicine.
Znanstvenici su odavna upozoravali na klimatske promjene koje će sa sobom donijeti sve ekstremnije vremenske uvjete širom svijeta, od toplinskih valova do uragana.
Autori napominju da je ovo najveća studija do sada koja istražuje smrtnost uslijed toplinskih valova, za koje predviđaju da će ojačati u učestalosti te intenzitetu.
''Budući toplinski valovi biti će sve češći, sve jači i trajat će puno dulje'', rekao je izvanredni profesor Yuming Guo na sveučilištu Monash u Australiji.
Nova studija obuhvatila je 20 zemalja na četiri kontinenta i autori su zaključili da je porast smrtnosti najvjerojatniji na ekvatoru.
Najteže pogođena Kolumbija mogla bi pretrpjeti 2000 posto više preuranjenih smrti zbog ekstremnih vrućina i to u razdoblju od 2031. do 2080., u usporedbi sa 1971. do 2010. godine, napominje Guo.
Filipini i Brazil također bi mogli imati drastično povećanje preuranjenih smrti.
Antonio Gasparrini, stručnjak s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, jedan od suautora studije, zabilježio je da je trenutačno nekoliko zemalja pogođeno drastičnim toplinskim valovima.
''(Ali) dobra je vijest ako ublažimo emisije stakleničkih plinova ... tada će istraženi utjecaj biti puno manji'', zaključio je Gasparrini.
Hina