ZAGREB - Sudac mora biti i svojeglav, i neprilagođen ako treba i neomiljen jer za njega to sve nije bitno. On je sudac koji donosi odluke temeljem zakona a za to mu treba veliko znanje - rekao je davno neprikosnoveni pravni stručnjak Vladimir Primorac, razgovarajući o pravnom sustavu u Hrvatskoj.
Bavili se propisima
Nažalost, za mnoge od sudaca Ustavnog suda koji su odlučili da krizni porez (ili harač kako ga nazivaji oni koji ga plaćaju) ostaje, teško je reći da posjeduju karakteristike suca kakvog je zamišljao Primorac a kakvi su potrebni Hrvatskoj.
U Ustavnom sudu sjede, naime, suci koji za koje je ustanovljeno da nisu zadovoljili formalne uvjete za status suca Ustavnog suda, oni koji su zaboravljali plaćati porez državi čije zakone sada ocjenjuju, velik broj njih koji se bavio samo propisima, radeći kao pravnik a puno manje situacijama u kojima se nalaze građani kada traže ocjenu ustavnosti ponekog propisa ili zahtijevaju da im Ustavni sud zaštiti njihova prava.
No, zahvaljujući praksi koja je gotovo postala pravilo nakon što je Ustavni sud vodio Jadranko Crnić, njegov najcjenjeniji predsjednik,
Ustavni je sud idealna sinekura za pravnike koji mogu koristiti političkim strankama.
Crna toga
Zbog toga je i svaki izbor praćen brojnim prigovorima kako se kandidati tek površno provjeravaju a odluka o nečijem izboru se donosi za pregovaračkim stolovima. To je i razlog što je jedan od komentara za izbor suca bio “u Hrvatskoj duže traje izbor za miss nego izbor suca Ustavnog suda”.
U svakom slučaju Ustavni suci nisu kategorija koja najbolje razumije socijalno ugrožene i pravi značaj tog pojma a čak i da im radno odijelo ne predstavlja crna toga, poslovi koje su radili prije dolaska na Ustavni sud ne bi ih svrstali u kategoriju osjetljivu na dva do četiri posto izdvajanja zbog kriznog poreza kojim se spašava država da bi nahranila socijalno ugrožene.
1.Mario Jelušić - došao s Pravnog fakulteta u Zagrebu, a godinama prije izbora bio vanjski član saborskih odbora za zakonodavstvo, Ustav
2.Ivan Matija - pri izboru se otvoreno govorilo kako je njegovo mjesto rezultat političke trgovine u Saboru
3.Snježana Bagić - u Ustavni sud izabrana s mjesta državne tajnice Ministarstva pravosuđa, ispekla zanat između ostalog i vodeći ured za odnose sa sudom u Haagu u doba najvećih kriza
4.Miroslav Šeparović - nekadašnji HDZ-ov ministar pravosuđa, uspješan odvjetnik
5.Duška Šarin - sutkinja koja je došla s Općinskog suda u Zagrebu gdje je bila sudac mentor do izbora u Ustavni sud
6.Aldo Radolović - na Ustavni sud došao s mjesta suca u Puli, izvanredni profesor u Rijeci
7.Jasna Omejec - predsjednica Ustavnog suda, profesorica radi koje je mijenjan uvjet o broju godina s pravničkom diplomom, s 15 smanjen na 12 godina što je bilo dovoljno da bude izabrana
8.Nevenka Šernhorst - bila savjetnica na Ustavnom sudu a onda svojom kandidaturom uspjela pobijediti dotadašnjeg suca Juricu Malčića što je bio rezultat političke trgovine u kojoj su i SDP i HDZ žrtvovali Malčića
9.Mato Arlović - izabran u Ustavni sud nakon višekratnih mandata zastupnika SDP-a u Saboru gdje je slovio kao SDP-ov stručnjak za Ustav
10.Antun Palarić - na mjesto ustavnog suca došao iz državne administracije, bio u raznim ministarstvima a posljednje mjesto mu je državni tajnik Središnjeg ureda za upravu odakle dolazi u Ustavni sud
11.Banić Slavica - sutkinja čiji je izbor osporio Upravni sud jer je ustanovljeno da u trenutku izbora ne zadovoljava kriterije no odlučujući u posljednjoj instanci, suci Ustavnog suda zadržali su kolegicu o kojoj su odlučivali
12.Davor Krapac - neupitna sveučilišna karijera
13.Marko Babić - napustio kancelariju odvjetnika u Vinkovcima da bi postao sudac Ustavnog suda. pri izboru ga podržavao HSP a nakon izbora se ispostavilo da je zahvaljujući zastari ostao dužan državi 270 tisuća kuna poreza