1. Gospodo autori, čestitam na pothvatu koji ste na 680 stranica ukoričili kao Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine. Kako ste počeli raditi zajedno na enciklopediji i kada je to bilo?
- Rad na prikupljanju riječi za rječnik započeo je 2009. godine Anto Knežević, a tim se kompletirao 2015. sasvim slučajno. Tomislav Lukić je u sklopu projekta, tražeći potporu za Enciklopediju Bosanske Posavine, došao do podatka kako se već sprema enciklopedija. Međutim, to nije bila u suštini enciklopedija, nego rječnik koji smo velikim zajedničkim naporima, ali zaista samostalno pretvorili u ilustrirani Enciklopedijski rječnik Bosanske Posavine koji je sada pred vama.
2. Kakvi su vam lingvistički tragovi bili dostupni u knjigama za to područje koje ste mogli pratiti i citirati?
- Koristili smo 60-ak knjiga o kulturi Bosanske Posavine, mnoštvo poglavlja iz raznih zbornika, arhive iz posavskih franjevačkih samostana, neobjavljene rukopise posavskih autora te stotinjak internetskih portala i web stranica.
3. I što ste učinili u nedostatku pisanih izvora, za čim ste posegnuli?
- Posegnuli smo za popularnim izvornim seljačkim pjesmama koje sadrže tradicionalne seoske nazive, kao i intervjuima s 50-ak starijih Posavaca diljem Posavine, koje smo snimali digitalnom kamerom.
4. Kakvi su bili izazovi tih razgovora?
- Bilo je izazovno napraviti strukturirani intervju s ciljanih 60-ak pitanja o prijašnjem načinu života, običajima, članovima obitelji, zdravlju, ishrani i preživljenim traumama te potaknuti ispitanike da na njih ponude spontane, smislene, iskrene odgovore.
5. Koje riječi su vama predstavljale enigmu u odgonetanju značenja?
- Bilo je više riječi čije nam značenje nije bilo jasno pa smo tražili pojašnjenja. To su, primjerice, prijašnji nazivi za dijelove pluga, zubače i dijelove kukuruzne stabljike. U različitim krajevima postoje različiti nazivi za istu stvar.
6. Koliko je tu turcizama, germanizama, anglizama i drugih utjecaja?
- Znatan dio posavskih riječi odnosi se na turcizme. Primjerice, dosta riječi koje počinju na h (koje Posavci rijetko izgovaraju) i na dž jesu turcizmi, kao na primjer hadžija, hećim, hošaf, džaba, džada, džak, džamit. Rjeđi su germanizmi (presaugat, riktat, šlajer) i mađarizmi (astal, ašov, kanjišak). Od anglizama možemo navesti ambrelu i buldožder. Danas se većina stranih riječi povlači iz seoskoga govornog jezika zbog promjene načina života i ubrzane urbanizacije.
7. Spomenuli ste mi kako je đuđan u Posavini pijetao, a u Hercegovini je to izraz za mitološko biće koje nitko nikada nije vidio. Kako je s nekim drugim riječima?
- Slično je i s nekim drugim predmetima koji imaju brojne nazive. Kup ukriž vodoravno poslaganih 17 snopova pšenice ima četiri naziva: babura, granica, krstača i kúća. Skup koso složenih snopova kukuruzovine ima osam naziva: babura, banketa, gromača, klaševnjak, klašnjak, kobanj, kolubanjak, šavarnik. S druge strane, neke riječi imaju više značenja. Tako riječ kolo ima tri značenja (ples, metalni obruč na peći, vodenički kotač). Riječ čardak ima čak devet značenja.
8. Koliko su te riječi slične onima u Slavoniji, s druge strane Save? Govore li tim dijalektom članovi Udruge "Prsten" za koje Slavonci kažu da su ih gospodarski i interesno "okupirali" poslije rata?
- Mnoge su seoske riječi gotovo iste s obje strane Save, a neke imaju čak isti naglasak. Da, i stariji članovi Udruge "Prsten" govore ponekad to staro narječje, recimo kada igraju staru posavsku igru prstena (po kojemu je Udruga i dobila ime).
9. Koja je temeljna razlika između seoskog i gradskog govora?
- Temeljna je razlika u većem očuvanju tradicijskih običaja na selu, koji su se izgubili u urbanim sredinama. Naš Rječnik sadrži uglavnom riječi koje su bile u uporabi od početka 60-ih godina 20. stoljeća nadalje. Mnoge su zapisane riječi već izišle iz svakodnevne uporabe.
10."Pribilježi, sine, pribilježi. Jer oni koji su za njih uvijek "ti Bosanci" mogu se od sada osloniti na knjigu, na popis i zapisanim činjenicama zaustaviti riječi onih koji činjenice ne poznaju", napisala je u predgovoru Julijana Matanović. Jeste li u tome uspjeli?
- Vjerujemo da smo uspjeli prikupiti i znanstveno obraditi stare riječi Bosanske Posavine te ponuditi njihovo značenje i na standardnom hrvatskom i na engleskom jeziku. Naravno, posljednju će riječ dati sami čitatelji.
Da te pitamo
AUTORI: Jeste li se vi kao novinar susretali sa sličnim rječnicima?
ŠIMIĆ: Kako ne, pisao sam o kajkavskom, šokačkom i bodulskom rječniku. Nedavno i o banijskom Đorđa Ličine, pa i o Ričniku zapadnohercegovačkog govora Ante Kraljevića. Ne mogu se oteti dojmu da je svima zajednička želja da kroz svoj "iskrivljeni" govor sakriju ono što žele reći, a da drugi ne čuju značenje.