ZAGREB - Spoznaja da postoji način kojim možemo iskorijeniti HIV je važna. Međutim, ta metoda liječenja moći će se koristiti samo kod osoba zaraženih HIV-om kojima će biti potrebno, zbog maligne bolesti, liječenje krvotvornim stanicama.
Eksperimentalni tretman
No, i u toj situaciji neće biti lako naći davatelja krvotvornih stanica što posjeduju mutaciju gena koji sprečava ulazak HIV-a u stanice. Naime, procjenjuje se da samo jedan posto ljudi posjeduje takav gen - komentirao je prof. Josip Begovac, voditelj Referentnog centra za AIDS, vijest da je Amerikanac Timothy Ray Brown (44) postao prvi čovjek izliječen od infekcije HIV-om uz pomoć transplantacije matičnih stanica.
Podsjetimo, HIV pozitivni Brown, poznat i kao “berlinski pacijent” jer donedavno u javnosti nije bio poznat njegov identitet, bolovao je od akutne mijeloične leukemije. No, njemački znanstvenici i liječnici s Charite-University Medicine u Berlinu, gdje Brown živi posljednjih godina, odlučili su se prije gotovo četiri godine za eksperimentalni tretman. Najprije su ga liječili kombinacijom kemoterapije i zračenja, a zatim su mu transplantirali matične stanice iz koštane srži. Kada su mu u veljači 2007. presađne matične stanice, Brown je prestao uzimati antivirusne lijekove. Trinaest mjeseci nakon toga leukemija mu se vratila i Brown je podvrgnut drugoj rundi tretmana.
Nestala i leukemija
Tada je ponovno primio matične stanice iz koštane srži jednog donatora koji je nositelj rijetke genetske mutacije. Ta genetska mutacija povezana je sa smanjenim rizikom od zaraze HIV-om, a nosi je oko 1 posto Europljana. Nakon druge runde tretmana Brownovo se stanje poboljšalo. Brown već tri i pol godine ne uzima antivirusne lijekove, a njegovi liječnici smatraju da je izliječen i od leukemije i od infekcije HIV-om . Iako je tretman eksperimentalan i zasad iskušan samo na Brownu, kod milijuna ljudi zaraženih HIV-om pobuđena je nada u spas.
Trajne posljedice
No, prof. Begovac smatra da takva terapija nikad neće riješiti problem infekcije HIV-om, s kojima danas mnogi pacijenti koji redovito uzimaju antivirusne lijekove žive gotovo normalno.
- Terapija primijenjena u Berlinu neće biti rješenje jednostavno zato što postojeće liječenje ima manje nuspojava od liječenja krvotvornim stanicama. Kod liječenja krvotvornim stanicama postoji rizik od smrtnog ishoda ili trajnih posljedica. Etički je neprihvatljivo osobe koje imaju izvrsne mogućnosti liječenja podvrgnuti zahvatu koji može završiti smrću ili trajnim posljedicama - objasnio je Begovac.
HIV ima 33,4 milijuna ljudi, najviše u Africi
Najteža je situacija u subsaharskoj Africi, gdje su zaraženi milijuni žena i djece, od kojih većina nema pristup lijekovima protiv infekcije HIV-om odnosno AIDS-a.
- Ova će godina ostati zabilježena po objavi nekoliko istraživanja koja su pokazala kako antiretrovirusni lijekovi mogu suzbiti epidemiju HIV-a u pojedinim populacijama. No, vrijeme će pokazati koliko će se i kako navedeni postupci liječenja u svrhu prevencije moći primijeniti u praksi - rekao je prof. Begovac.