Nakon dvije godine korone, u kojima je tržište nekretnina relativno stagniralo, zadarsko područje, pogotovo njegov priobalni dio, ponovno proživljava građevinsku renesansu.
Osim onoga što je vidljivo golim okom, a to je građevinska aktivnost na svakom koraku, pokazuju to i službena izvješća o tržištu nekretnina koja su nedavno objavili Grad Zadar i Zadarska županija, piše Slobodna Dalmacija.
Tijekom prošle godine u Zadarskoj županiji prijavljene su ukupno 5452 transakcije u prometu nekretnina. Očekivano, najveći broj odnosi se na ugovore o kupoprodaji, njih ukupno 4870, od čega su, pak, najzastupljenija građevinska zemljišta (2157), potom stanovi i apartmani (944) te kupoprodaja stambenih zgrada, odnosno obiteljskih kuća (897).
Ukupna vrijednost prodanih stanova iznosi oko 105 milijuna eura, a prosječna je cijena kvadrata, koja je za deset posto viša nego lani, 1464 eura. Najviše je, sudeći prema službenoj statistici, rasla vrijednost kuća, i to za 49 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa se prosječan kvadrat kuće na zadarskom području lani prodavao za 283 eura. Ukupna kupoprodajna vrijednost u tom nekretninskom sektoru iznosi 154 milijuna eura.
Što se građevinskih terena tiče, prosječna cijena kretala se oko 60 eura po kvadratu, a najskuplja su zemljišta u Sukošanu (128 eura), Privlaci (120 eura), Pašmanu (111 eura), Povljani (108 eura) i Kalima (106 eura). Samo na građevinskom zemljištu u Zadarskoj županiji lani se trgovalo u vrijednosti od čak 142 milijuna eura.
No kad su cijene u pitanju, svakome tko imalo poznaje kretanja u nekretninskom biznisu jasno je da ovo nije pravo stanje na terenu.
Zoran Marasović, suvlasnik zadarske agencije za nekretnine "Dalmatis", zamjenik je predsjednika strukovnog udruženja u poslovanju nekretninama pri HGK-u i član povjerenstva Grada i Županije koji sudjeluje u izradi ovog godišnjeg izvješća. Za razliku od ovih, prosječnih cijena kvadrata – jer službena statistika u istu kategoriju stavlja i urbanu vilu prvi red do mora i onu derutnu u zadarskom zaleđu – realno stanje na tržištu nekretnina s ovim je teško usporedivo.
Cijene kvadrata stana u Zadru kreću se od 2000 eura naviše, a na nekim lokacijama uz more, poput Vitrenjaka, već sada je kvadrat između 4000 i 5000 eura.
Novogradnju, bez obzira na kvart, što je prije bilo nezamislivo izvan užeg prstena uz more, teško je naći ispod 2500 eura. Ulazak u Schengen sigurno će donijeti dodatni porast potražnje, a time i cijena – kaže Marasović, dodajući kako investitori u novogradnji objekte prodaju već do faze gradnje.
– Rijetko koji objekt dočeka završetak a da nije već prodan. Strancima smo još uvijek relativno jeftini, a domaći ljudi s viškom novca za investiranje najradije ulažu u nekretnine jer se zbog stalnog rasta cijena to ulaganje pokazalo kao najisplativije – objašnjava Marasović da je takav trend u cijeloj županiji. Najbolji je primjer za to otok Vir.
Kako pokazuju godišnji podaci županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, u sve tri kategorije, to je mjesto apsolutni rekorder u trgovanju nekretninama: upravo na Viru prošle je godine zbirno i pojedinačno kupljeno ili prodano najviše apartmana, kuća i građevinskog zemljišta.
Bilanca izgleda ovako: na ovom vikendaškom otoku, koji je turistički i nekretninski rekorder s 11 tisuća izgrađenih objekata s prosječno tri stambene jedinice, kojih je već više od pola u vlasništvu stranih državljana, prodano je 256 apartmana, odnosno stanova, 246 kuća ili zgrada te 224 građevinska zemljišta.
Usporedbe radi, Biograd na Moru ili Nin, koji ga slijede po broju kupoprodajnih ugovora, imaju upola manje nekretninskih transakcija. Stoga ne čudi podatak da je Općina Vir prošle godine inkasirala najveći prihod od poreza na promet nekretnina otkako je osnovana prije 20 godina!
– Od lanjskog proračuna, teškog 55 milijuna kuna, čak 20,6 milijuna kuna otpada na prihod od poreza na nekretnine. To je 37,55 posto od ukupnog proračuna, a na komunalnom doprinosu uprihođeno je još 5,9 milijuna kuna. To nam je sada konstantan priljev u prihodima jer se godišnje za Vir izdaje oko 200 građevinskih dozvola, što je isto rekordna brojka, kao i broj zahtjeva za kategorizaciju turističkih objekata. Sav taj prihod od nekretnina mi investitorima vraćamo ulažući u novu infrastrukturu koja prati gradnju novih objekata i njihov razvoj, od elektrifikacije do milijardu kuna "teškog" projekta vodovodizacije i odvodnje, koji je potpuno spreman sa svim dozvolama... – kaže virski načelnik Marino Radović.
– To, jasno, prati i rast cijene nekretnina. Prije desetak godina nekretnine na Viru mogle su se kupiti za tisuću eura po kvadratu, a danas se objekti u prvom redu do mora prodaju za 4000 do 5000 eura po četvornome metru, ovisno o opremljenosti.
Na Viru više ne možete kupiti objekt za manje od 150 tisuća eura, bilo kakav. Naši vikendaši s kontinenta koji su 80-ih godina izgradili svoje kuće za odmor sigurno nisu mogli ni zamisliti da će te vikendice danas imati toliku vrijednost.
Ali stanje na tržištu je takvo, potražnja je tolika da Nijemci, Austrijanci, Slovaci, Mađari ili Česi ne pitaju za cijenu. Kupuju ih, sruše i grade nove objekte, u koje ne dolaze samo ljeti, nego barem jedan vikend mjesečno tijekom cijele godine, što je velika prednost prometne povezanosti s mostom iako smo otok. Zahvaljujući takvoj politici i otvorenosti, Vir je postao multikulturalna sredina, sigurna destinacija u kojoj se svi osjećaju dobrodošli. A to je ključan faktor svakome tko razmišlja o tome gdje kupiti nekretninu – završava mladi virski načelnik.