Ministar obrane Damir Krstičević otkazao je put u Sarajevo, gdje je u utorak trebao prisustvovati sastanku ministara obrane država članica Obrambene suradnje srednje Europe (CEDC) s ministricom obrane BiH Marinom Pendeš, doznaje Jutarnji list.
Na sastancima će ga zamijeniti njegov pomoćnik za obrambenu politiku Nikola Brzica. Kako doznajemo, Krstičević je danas (ponedjeljak) trebao u Beču prisustvovati sastanku CEDC-a zajedno s kolegama ministrima iz Austrije, Češke, Mađarske, Slovačke i Slovenije. Nakon toga su u utorak svi zajedno iz Beča trebali otputovati u Sarajevo.
Do otkazivanja ovog putovanja došlo je samo tjedan dana nakon uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju i potvrđenih informacija da je tužiteljstvo BiH otvorilo istragu potiv Krstičevića zbog navodnog počinjenja ratnog zločina tijekom vojnih operacija u Mrkonjić Gradu 1995.
Plenkovićeva molba
Neodlazak ministra obrane u Sarajevo može se tumačiti kao politička poruka hrvatske Vlade vlastima u BiH, ali i kao mjera opreza.
Ministar obrane, pak, tvrdi za Jutarnji list da u otkazivanju putovanja nema ničeg alarmantnog. “U ovom trenutku razgovaramo o proračunu za sljedeću godinu. Ja ću ići u Sarajevo i ne bojim se odlaska u Bosnu i Hercegovinu. Nisam se bojao u ratu pa se ni sad ne bojim. No, sad mi je prioritet proračun, a moj će pomoćnik Brzica sve odraditi vrlo kvalitetno”, rekao nam je ministar obrane.
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, Krstičević je još početkom prošlog tjedna planirao put u Beč i Sarajevo, no onda je stigla preporuka obavještajnih službi.
“Na osnovi događaja u Orašju i saznanja o istražnom postupku koji su BiH vlasti pokrenule protiv Krstičevića, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Sigurnosno-obavještajna agencija dale su preporuku da ministar ne putuje u Sarajevo jer mu se ne može garantirati sigurnost”, rekao je za Jutarnji list visokopozicionirani izvor u Vladi.
Kako doznajemo, i sam premijer Andrej Plenković tražio je od Krstičevića da u ovom trenutku ne ide u Sarajevo. Krstičević nam je jučer rekao kako “nema informacije da postoji sigurnosna preporuka da ne odlazi u Sarajevo”.
Ministar Krstičević, kao i ostali ministri u Vladi kao predstavnici izvršne vlasti automatski po funkciji imaju i diplomatski imunitet. No, kako nam kažu naši sugovornici, ni to više nije garancija da u inozemstvu neće biti uhićeni.
Primjerice, belgijsko tužiteljstvo pokrenulo je istragu protiv, u to vrijeme izraelskog premijera, Ariela Sharona zbog uloge u masakru u palestinskim logorima Sabra i Šatila. Sharonu je tada bilo poručeno da će biti uhićen ako stupi na belgijsko tlo bez obzira na imunitet. Iako je procjena naših sugovornika da BiH vlasti ne bi poduzimale nikakve korake protiv Krstičevića kad bi on posjetio Sarajevo, hrvatske službe nakon događaja u Orašju i kritika kojima su izvrgnute pušu i na hladno.
“Eventualno uhićenje Krstičevića od strane BiH vlasti bio bi ogroman diplomatski incident i sumnjam da bi se odlučili na tako rizičan potez”, smatra naš sugovornik.
Tužiteljstvo BiH još je 2011. potvrdilo da je otvorilo istragu o mogućem počinjenu ratnih zločina na području općine Mrkonjić Grad 1995. Tom istragom obuhvaćen je i Damir Krstičević koji je u to vrijeme bio zapovjednik 4. gardijske brigade, čiji su pripadnici nakon operacije Oluja prešli na teritorij BiH i vodili vojne operacije na području Mrkonjić Grada. Srpska strana tvrdi da su nakon pogibije zamjenika zapovjednika 4. gardijske Andrije Matijaša Pauka hrvatski vojnici krenuli u osvetnički pohod, pri čemu je ubijeno 180 civila. Krstičevića se istražuje po zapovjednoj odgovornosti. Predmet je završio i pred Međunarodnim sudom u Haagu, ali je odbačen.
Naši sugovornici smatraju da u ovom trenutku ta istraga nije aktivna.
Ipak, nakon uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a zbog navodnog počinjenja ratnih zločina na području Bosanske Posavine, u javnosti su se pojavile informacije da je to samo početak aktiviranja istraga protiv visokih časnika Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane. U tom kontekstu se spominju Ante Kotromanović, Ante Gotovina, Tihomir Blaškić i Damir Krstičević.
Zločini u Mrkonjić Gradu
Plasiranje priče o istrazi protiv Krstičevića podsjeća na vrijeme kada je 2011. za ministra obrane imenovan Ante Kotromanović. Samo nekoliko dana nakon toga iz Republike Srpske krenule su optužbe na njegov račun za počinjenje ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Sad se taj obrazac ponavlja. Tjedan nakon imenovanja na mjesto ministra obrane i potpredsjednika Vlade, počinju optužbe protiv Krstičevića.
Naši sugovornici tvrde da je situacija vrlo nezgodna za hrvatsku Vladu jer je nemoguće predvidjeti hoće li i kada Tužiteljstvo BiH iz ladice izvući predmet Krstičević. Zbog toga je, tvrde oni, sasvim razumljiv oprez hrvatskih službi i preporuka da Krstičević zasad ne putuje u Sarajevo.