Snažna hrvatska obrambena industrija garantira kontinuirani razvoj Oružanih snaga kako bi one u svakom trenutku bile spremne odgovoriti na sve postavljene zadaće i izazove, kaže u razgovoru za Jutarnji potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.
Od njegova dolaska na čelo Ministarstva obrane pokrenuti su mnogi projekti kojima je cilj ojačati domaću proizvodnju, a u planu su i mnogi projekti koji bi trebali afirmirati domaću industriju. General Krstičević smatra da postoji dobra suradnja Ministarstva obrane i domaćih proizvođača, a posebno je zadovoljan što su hrvatski vojnici danas potpuno opremljeni opremom i naoružanjem domaće proizvodnje. “Držimo da je vrijedno razmotriti pokretanje inicijative za gradnju tvornice pješačkog streljiva. Pritom bi nositelj gradnje trebao biti netko od zainteresiranih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, a uz odgovarajuću potporu ili partnersko sudjelovanje Vlade, MORH-a, MUP-a, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore.”
Što za Ministarstvo obrane znači snažna hrvatska obrambena industrija?
Govoreći o značaju hrvatske obrambene industrije, želim krenuti od njezinih začetaka u vrijeme Domovinskog rata, kada se u uvjetima agresije na Republiku Hrvatsku, nametnutog nam embarga na naoružavanje, nametala snažna potreba za proizvodnjom oružja, streljiva i opreme nužne za obranu naše zemlje. Koristili smo tada, u tim ratnim uvjetima, sve raspoložive kapacitete koji su mogli razviti i proizvesti naoružanje i vojnu opremu za naše oružane snage u nastajanju. Bilo je to vrijeme snalaženja, inovativnosti, prilagođavanja tadašnjih proizvodnih pogona ratnim potrebama, vrijeme u kojem su se stvarala inovativna rješenja koja su testirana i potvrđivana na bojišnici.
Tada je počela stasati suvremena hrvatska obrambena industrija, na spoznaji o nužnosti razvoja kapaciteta za stvaranje materijalne osnove države za obranu od svih oblika sigurnosnih ugroza, odnosno smanjenja ovisnosti države u opremanju naoružanjem i vojnom opremom za vrijeme neposredne ratne ugroženosti. Samo ta činjenica govori o nemjerljivom značaju obrambene industrije ne samo za sigurnosno-obrambeni sustav nego, u konačnici, i za opstojnost države.
Obrambena industrija predstavlja i jedan od značajnih čimbenika ukupnog gospodarskog razvoja?
To je točno, a usuđujem se reći da svojom propulzivnošću i visokotehnološkom orijentiranošću potiče i razvoj inovativnog okruženja u komplementarnim industrijskim sektorima. U konačnici, snažna hrvatska obrambena industrija garantira kontinuirani razvoj Oružanih snaga i razvoj njezinih sposobnosti, kako bi u svakom trenutku bile spremne odgovoriti na sve postavljene zadaće i izazove. Jaka i stabilna domaća obrambena industrija omogućava pouzdano opremanje Oružanih snaga u realnom vremenu te olakšava planiranje i provedbu nabave naoružanja i vojne opreme.
U kojim sve segmentima surađuju Ministarstvo obrane i domaća obrambena industrija?
Moramo istaknuti vrlo dobru suradnju i dobre poslovne odnose s hrvatskim tvrtkama koje sudjeluju u opremanju Oružanih snaga RH, primjerice pješačkim naoružanjem (jurišna puška, pištolj, bacač granata i optički ciljnik), opremom za osobnu balističku zaštitu vojnika (kaciga i balističko-zaštitni prsluci), kao i osnovnom opremom vojnika (odore, čizme, dodatna oprema za borbenu uporabu i sl.). Uz to, značajna je i suradnja u opremanju vježbovnim ubojnim sredstvima te u opremanju i održavanju raznovrsne borbene tehnike (tenkova i borbenih vozila, zrakoplova i brodova). Osim toga, i tvrtke iz prehrambene industrije sudjeluju u isporuci vrlo kvalitetnih individualnih borbenih obroka za potrebe djelatnika OS RH koji su na zadaćama na terenu.
Ovo su samo neki od primjera suradnje koja se odvija u kontinuitetu, no važno je naglasiti da Ministarstvo obrane razrađuje nove oblike suradnje s obrambenom industrijom na temelju projekcija sigurnosno-obrambenog sustava sutrašnjice. Nova Strategija nacionalne sigurnosti prepoznaje i nove oblike sigurnosnih ugroza i rizika, koji nameću potrebu razvoja novih sposobnosti, ali i suvremenih sigurnosno-obrambenih sustava i sredstava.
Danas je hrvatski vojnik u potpunosti opremljen opremom i naoružanjem domaće proizvodnje. Koliko ste zadovoljni onim što vam isporučuju domaći proizvođači?
Moram naglasiti da je hrvatska obrambena industrija, razvijajući se usporedo s razvojem hrvatskih oružanih snaga, prolazila kroz stalne prilagodbe novim uvjetima i standardima koje su u tom razvoju nametale oružane snage. I ne samo da je obrambena industrija udovoljavala visokim standardima naših oružanih snaga nego je kroz taj razvoj i prilagodbe dostigla visoke međunarodne standarde. Na tom je razvojnom putu hrvatska obrambena industrija u velikoj mjeri internacionalizirana, odnosno, stvorila je sve preduvjete za uspješno poslovanje i plasman svojih proizvoda na globalnom tržištu. Rezultati koje hrvatska obrambena industrija ostvaruje na globalnom tržištu, u zahtjevnom, tehnološki naprednom segmentu proizvodnje naoružanja i vojne opreme, jasan su pokazatelj njezine poslovne izvrsnosti, a u konačnici i našeg zadovoljstva.
Na ovaj način Hrvatski vojnik je zapravo brend domaće obrambene industrije. Kako gledate na to? Na koji način Ministarstvo obrane pomaže domaćoj obrambenoj industriji?
Danas, možemo reći da je hrvatski vojnik u potpunosti opremljen hrvatskim naoružanjem i hrvatskom opremom i, što je najvažnije, gdje god da se pojavimo, s ponosom to ističemo. Postajemo prepoznatljivi, ne samo po znanju i neprocjenjivom iskustvu nego i po opremljenosti, sposobnostima, kao i izgledu. Hrvatski vojnik na najbolji način promiče proizvode hrvatske vojne industrije, posebice sudjelujući u međunarodnim vojnim misijama i operacijama EU, UN-a i NATO-a. No, bez obzira na kvalitetu, bez obzira na brend, realni smo u ocjenama i razumijemo nužnost ulaganja države u daljnji rast i razvoj hrvatske obrambene industrije. U tom je smislu obrambeni proračun, bez obzira na sva ograničenja, ključni potporni mehanizam za razvoj obrambene industrije.
Ulaganje u opremanje i modernizaciju sastavnica sigurnosno-obrambenog sustava preduvjet je razvoja hrvatske obrambene industrije, bez obzira na to govorimo li o direktnim ili indirektnim oblicima ulaganja. Naime, i ulaganjem u oružane sustave koji se ne proizvode u Hrvatskoj ostvaruje se posredna, vrlo značajna korist za hrvatsku obrambenu industriju. Svjesni smo jednako tako da je potrebno pojačano ulagati u istraživanje i razvoj, orijentirajući se pritom na specifične tržišne niše. To je sigurno područje na kojem se država mora više uključiti i pomoći našim tvrtkama da kroz zajedničke razvojne projekte proširuju svoj asortiman i stvore preduvjete za daljnje širenje na nova tržišta.
Domaćoj obrambenoj industriji teško je sa svojim proizvodima izaći na strana tržišta. Kako Ministarstvo obrane u tom segmentu pomaže i može pomoći?
Upravo sam spomenuo orijentaciju na specifične tržišne niše, što je, osobno smatram, nužnost malih industrija koje ne mogu kvalitetno pokriti širok spektar potreba globalnog sigurnosno-obrambenog sektora. To mora biti naše usmjerenje - da budemo najbolji u nekoliko specifičnih tržišnih niša, da budemo prepoznati kao centar izvrsnosti za pojedine sustave ili tehnologije. Tada će i mogućnosti utjecaja MORH-a na plasman proizvoda i usluga naše obrambene industrije biti znatno veće. Danas MORH, u državama saveznicama i prijateljskim zemljama, preko svojih vojnih izaslanika promiče hrvatsku vojnu industriju te distribuira materijale o robi vojne namjene koja bi mogla biti interesantna za oružane snage pojedine zemlje domaćina.
Po iskazanom interesu zemlje domaćina pomaže se u organizaciji ostvarenja kontakta s predstavnicima hrvatskih tvrtki i održavanja njihovih prezentacija. Također, daju se i preporuke za tvrtke koje su se pokazale kao pouzdan i kvalitetan partner MORH-a, a za potrebe otvorenih natječaja koji se provode u drugim zemljama partnerima, gdje tvrtke iz hrvatske obrambene industrije žele sudjelovati.
Koliko naši vojnici promiču domaću obrambenu industriju?
Hrvatski vojnik opremljen naoružanjem i vojnom opremom (NVO) domaće proizvodnje sudjelovanjem u operacijama potpore miru i misijama aktivno promiče domaću obrambenu industriju. U takvim prilikama vojnici, dočasnici i časnici imaju priliku usporediti opremu drugih zemalja te smo svjedoci da su naši pripadnici bili pohvaljivani za kvalitetu hrvatskih proizvoda koje oni koriste u operacijama potpore miru i misijama. Svakako treba naglasiti i značajnu ulogu Ministarstva obrane u međunarodnoj promidžbi hrvatske obrambene industrije, i to kroz organizaciju i provedbu međunarodne izložbe ASDA, koja se svake dvije godine održava u Splitu pod nazivom Jadranska vojna i zrakoplovna izložba i konferencija. Svrha izložbe je međunarodna afirmacija hrvatskih proizvođača namjenske industrije i promocija najnovijih postignuća brojnim stranim delegacijama partnerskih i prijateljskih zemalja, a u cilju dogovaranja i sklapanja poslovnih aranžmana.
Hrvatski vojnici u misiju u Afganistan odlaze s puškom domaće proizvodnje. Koliko je Ministarstvo obrane uložilo u njezin razvoj?
Konkretno, u razvoj jurišne puške MORH je uložio nešto više od 4,5 milijuna kuna u skladu s ugovorom sklopljenim s proizvođačem. No, MORH je u razvoju jurišne puške sudjelovao ne samo direktnim financiranjem nego i pružanjem stručne pomoći putem povjerenstva koje je pratilo sam razvoj i sudjelovalo u testiranju prototipova jurišne puške do usvajanja konačne varijante oružja koje je ušlo u proizvodnju.
Potpora je dana i ustupanjem vojnih poligona za testiranje, kao i osiguranjem različitih vrsta streljiva za potrebe tih testiranja.
No, najveća se potpora ogleda u uvođenju puške kao službenog naoružanja hrvatskog vojnika, jer bez toga nema ni potencijalnog plasmana u druge zemlje.
U razvoj kojih proizvoda domaće obrambene industrije Ministarstvo obrane ulaže sredstva?
Osim u jurišnu pušku, MORH je ulagao i u razvoj osnovne opreme vojnika (odora i čizme), gdje je dobra suradnja ostvarena s Tekstilno-tehnološkim fakultetom iz Zagreba, te u razvoj i projektiranje ophodnih brodova, u čemu se surađivalo s Brodarskim institutom iz Zagreba.
Koliko godišnje Ministarstvo obrane izdvaja za nabavu opreme i naoružanja domaće obrambene industrije?
U 2016. godini MORH je za nabavu opreme i naoružanja domaće obrambene industrije izdvojio oko 112 milijuna kuna, a u siječnju 2017. potpisani su ugovori vrijedni oko 230 milijuna kuna. Potpisani su sa 34 tvrtke koje će za potrebe Oružanih snaga RH proizvesti odjeću, obuću i naoružanje, a dio je namijenjen prehrani i osiguranju vojnika. Ti ugovori predstavljaju značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu i pokazuju kako MORH nije samo potrošač nego i generator razvoja te promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda.
U kojoj je fazi razvoj nove odore Hrvatske vojske?
Veliki iskorak u opremanju Oružanih snaga RH vojnim odorama učinjen je 2009. godine, kada je izrađena nova odora hrvatskog vojnika u digitalnom tisku s prepoznatljivom šarom geografskog izgleda Republike Hrvatske. Tkaninu, kao i kompletnu odoru, izrađuju domaće tvrtke okupljene u zajednicu ponuditelja. S obzirom na vremenski tijek uporabe predmetnih odora u različitim uvjetima, a na temelju primjedbi i prijedloga izravnih korisnika, vojnika koji sudjeluju u operacijama i drugim aktivnostima Oružanih snaga, ukazala se potreba za određenim izmjenama i doradama, prije svega u konstrukcijskom smislu pojedinih dijelova odora.
U tom smislu u tijeku su aktivnosti za nabavu probne serije modificirane odore. Probna serija odora s ugrađenim modifikacijama također će izvjesno vrijeme biti testirana u stvarnim uvjetima u kojima žive i djeluju Oružane snage, te će na temelju tako provedenih ispitivanja predložene promjene biti prihvaćene ili će se nastaviti s daljnjim razvojem. U ovom trenutku možemo reći da su Oružane snage opremljene kvalitetnom i za zadaću prilagođenom odorom i drugom osobnom opremom, ali će se ona nastaviti kontinuirano poboljšavati, usporedno s modernizacijom i razvojem tehnologija u ovom području.
U kojem bi se smjeru dalje trebala razvijati domaća obrambena industrija?
Interes Ministarstva obrane je domaća obrambena industrija, koja je u stanju na komercijalnim osnovama zadovoljiti potrebe opremanja OS RH te drugih cjelina važnih za sigurnost zemlje. U svakom slučaju, mislim na dostupnost domaće temeljne opreme i osobnog naoružanja.
Svi zajedno - Vlada, znanstvena zajednica, inovatori - trebamo pomoći u nadogradnji takve razine sposobnosti kako bi se naši domaći proizvođači mogli uključiti u lanac opskrbe složenih oružanih sustava u slučaju potencijalnih ratova i sigurnosnih ugroza. Proizvodeći i razvijajući proizvode za potrebe Oružanih snaga RH, naši proizvođači imaju priliku dobiti spoznaju iz prve ruke o zahtjevima i uvjetima koje njihovi proizvodi moraju ispuniti kako bi bili konkurentni na svjetskom tržištu.
Na taj način, slijedeći svoju poslovnu politiku i viziju razvoja svojih tvrtki, vlasnici i menadžment tvrtki imaju više mogućnosti i informacija na temelju kojih mogu donositi bolje odluke o razini i vrsti ulaganja u ljude, opremu i tehnologije, odnosno odluke o stupanju u domaća i strana namjenska udruženja. Trend obrambene i vojne industrije u svijetu je specijalizacija i okrupnjavanje, odnosno suradnja s drugima, jer se tek na taj način može razvijati i nuditi široka paleta proizvoda po konkurentnim uvjetima i cijenama na sve zahtjevnijem tržištu.
Koji su to proizvodi koje Hrvatska danas uvozi, a po vama bi ih mogla proizvoditi domaća obrambena industrija?
Hrvatski vojnik je u najvećem dijelu opremljen proizvodima iz domaće obrambene industrije. Manji dio opreme nabavlja se iz uvoza te smatramo da za nju nije isplativo pokretanje proizvodnje za potrebe MORH-a, osim kad je riječ o streljivu. U skladu s potrebama OS RH i osiguranim financijskim sredstvima u proračunu, MORH svake godine provodi postupke javne nabave za razne vrste streljiva, među kojim je i pješačko. Te količine i dalje nisu dostatne za pokretanje održive namjenske proizvodnje streljiva, no razmišljajući o kritičkim kapacitetima za slučaj neposredne ratne ugroženosti, treba razmišljati i o mogućim javno-privatnim partnerstvima za uspostavu tog tipa proizvodnje.
Prema vašem mišljenju, kolike su šanse za gradnju tvornice streljiva u Hrvatskoj?
Kako u Hrvatskoj nema proizvodnje streljiva za pješačko naoružanje, nabava se obavlja putem postojećih inozemnih proizvođača, ali su često rokovi isporuke istog predugi i gotovo neprihvatljivi. U takvim situacijama postupak nabave ponekad nije moguće završiti u proračunskoj godini i nabaviti traženo streljivo, što dovodi u pitanje redovitu opskrbu OS RH potrebnim streljivom, kao i racionalno korištenje proračunskih sredstava. U uvjetima povećane velike potražnje pješačkog streljiva na međunarodnom tržištu, i uz duge rokove njegove isporuke, može se ugroziti pravodobno opremanje OS RH odgovarajućim streljivom.
Posljedica toga može biti i umanjenje borbene sposobnosti OS RH, pa u tom kontekstu držimo da je vrijedno razmotriti pokretanje inicijative za gradnjom tvornice pješačkog streljiva. Pritom bi nositelj gradnje trebao biti netko od zainteresiranih gospodarskih subjekata u RH, a uz odgovarajuću potporu ili partnersko sudjelovanje Vlade (MORH, MUP, Ministarstvo gospodarstva, Gospodarska komora i dr.). No, s obzirom na godišnje potrebe sigurnosno-obrambenog sustava RH za pješačkim streljivom, ne može se računati na isplativost investicije samo za potrebe Hrvatske. Stoga, bilo kakva inicijativa u tom smjeru mora pretpostaviti plasman proizvoda na globalnom tržištu, što, naravno, sa sobom nosi i određeni poslovni rizik.
Može li naoružanje proizvedeno u Hrvatskoj biti konkurentno na svjetskom tržištu?
Naoružanje proizvedeno u Hrvatskoj je konkurentno na svjetskom tržištu. Dobar primjer toga su izvoz pješačkog naoružanja tvrtke HS Produkt iz Karlovca, izvoz borbenih kaciga tvrtke Šestan-Busch iz Preloga ili pak izvoz daljinski upravljanih strojeva za razminiravanje tvrtke DOK-ING iz Zagreba.
Sve su to tvrtke koje su vrlo uspješne u segmentu izvoza svojih proizvoda izvan Hrvatske. Svjedoci smo toga da i druge tvrtke iz obrambenog sektora također polako uspijevaju plasirati svoje proizvode kupcima iz inozemstva. Da bi se u tome uspjelo, moraju se pojačati napori u promidžbi, napose preko međunarodnih specijaliziranih sajmova na kojima se takvi proizvodi moraju pokazati i prezentirati te stupiti u kontakt s potencijalnim zainteresiranim kupcima. Mnoge manje tvrtke takve napore čine zajedno s Agencijom Alan i Hrvatskom gospodarskom komorom, koje sudjeluju na najvećim sajmovima takve vrste u svijetu.