Saborski zastupnici radni tjedan, posljednji prije uskrsne stanke, započinju danas raspravom o planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a te izmjenama zakona iz resora obrane. Za danas je najavljena i sjednica Odbora za Ustav nakon koje bi se konačno trebalo znati jesu li vladajući i oporba postigli dogovor oko saborskog Poslovnika.
Prijenos iz Sabora pratite uživo:
U Saboru skoro uopće nema zastupnika. Ovo je jedan trenutak snimljen malo iza 10 sati u kojem se vidi da je najveći dio saborskih klupa prazan. Sabor je sjednicu, uobičajeno, počeo stankama.
Nikola Grmoja (Most nezavisnih lista) rekao je za N1 da će najvjerojatnije danas u proceduru poslati zahtjev za opozivom Martine Dalić.
"Podržala nas je cijela oporba osim Neovisnih za Hrvatsku', kazao je.
Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida, upozorio je da je sustav, što se tiče broja zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, u kolapsu. Kazao je da je to posljedica nerješavanja problema u gospodarstvu, kao i iseljavanja mladih.
Potpredsjednica HNS-a Marija Puh pozvala je medije, saborske zastupnike i građane na odgovornost kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji, upozorivši na govor mržnje koji se na tu temu širi javnim prostorima i društvenim mrežama.
"Moramo se boriti protiv govora mržnje i alternativnih činjenica kojima nas zasipaju, a nerazumijevanje proizlazi iz neznanja. Prošli tjedan smo vidjeli s kolikom je mržnjom zasipana ministrica Blaženka Divjak i oni koji su dali podršku Istanbulskoj konvenciji, a taj govor mržnje opravdava se alternativnim, odnosno izmišljenim činjenicama", rekla je Puh.
Prva lažna činjenica, ističe, jest ona koja kaže da Istanbulska konvencija uvodi rodnu ideologiju te podsjeća kako je pojam roda u hrvatskom zakonodavstvu još od od 2008. Druga lažna činjenica je, kaže, da će ona uzeti dio suverenosti RH i to putem stručnog tijela. "Do sada su mnoge konvencije potpisane kao primjerice ona o pravima djeteta koje funkcioniraju po istom principu", rekla je Puh. Treća zamjerka usmjerena je na tvrdnju u javnosti kako će djeca u školi određivati jesu li djevojčice ili dječaci što je, kaže, netočno.
"Sjetite se kad smo ulazili u EU svih prijetnji da neće biti sira, vrhnja, kolinja. Evo u EU smo i dalje imamo sira, vrhnja i mogu građani raditi kolinje", podsjetila je Puh.
Saborski odbori za zakonodavstvo i obranu u utorak su dali jednoglasno pozitivno mišljenje na konačne prijedloge izmjena zakona o obrani te o službi u Oružanim snagama RH.
Ministarstvo obrane priopćilo je kako je temeljni cilj ovih zakonskih prijedloga povećanje funkcionalnosti i spremnosti Hrvatske vojske te podizanje standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, službenika i namještenika.
Izmjenama i dopunama Zakona o obrani proširuju se zakonske osnove za operativnije i učinkovitije djelovanje obrambenog resora, kako bi u potpunosti mogao preuzeti jednu od ključnih uloga u sustavu domovinske sigurnosti, sukladno zahtjevima Strategije nacionalne sigurnosti i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Oružane snage RH postaju Hrvatska vojska
Dodatno se uređuje definiranje pojmova i predlaže da se za Oružane snage RH koristi i naziv Hrvatska vojska, a da se naziv Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana promijeni u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Jasnije se utvrđuju prava i obveza pričuvnog sastava, mogućnost pokretanja dodatnih sadržaja dragovoljnog vojnog osposobljavanja za potrebe obrane i nacionalne sigurnosti, unaprjeđivanje obrazovanja i znanstvene djelatnosti za potrebe obrane, uporabu i korištenje Oružanim snagama.
Izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama RH predložene su promjene koje podrazumijevaju vraćanje plaćanja rada umjesto postojećeg isključivog plaćanja dužnosti, te uvođenje posebnih naknada za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Također, pripadnicima Oružanih snaga omogućit će se bolji profesionalni razvoj što će ujedno, kažu u MORH-u, doprinijeti većem interesu za pristup u Oružane snage te pridonijeti povećanju sigurnosti i zaštite države i njezinih građana, kroz promicanje vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata.
Dobna granica za prijem u vojnu službu ujednačena na 30 godina
U tom kontekstu, pomaknuta je najviša dob za različite oblike prijema u vojnu službu, pa je tako predloženo da dobna granica bude ujednačena na 30 godina (postojeća granica je za vojnike 27 godina, za dragovoljne ročnike 29 godina, za dočasnike 29 godina, za časnike 30 godina), s ciljem povećanja broja kandidata.
Ovim zakonom predlaže se i uvođenje prvog ugovora za vojnike/mornare na određeno vrijeme na dvije godine i drugog ugovora na neodređeno vrijeme u trajanju službe najdulje do 45 godine života, čime se zamjenjuju postojeća tri ugovora na određeno vrijeme (na četiri, pet i šest godina). Predloženo je i da tijekom trajanja zadnjeg ugovora, a ne samo tijekom zadnje godine kao sada, vojnik može biti premješten u drugo državno tijelo u statusu službenika ili namještenika.
Izmjenama i dopunama Zakona o službi u OSRH postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja, uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi. Cilj je da se znanja i sposobnosti pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske vrednuju i koriste i izvan obrambenog sustava, navode u MORH-u. (HINA)
Iz ranije najave o temi rasprave te izmjenama Zakona o obrani
Izmjenama zakona o obrani te službi u oružanim snagama cilj je povećanje funkcionalnosti i spremnosti Hrvatske vojske i podizanje standarda i uvjeta života i rada vojnika, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.
Zakonom o obrani dodatno se uređuje definiranje pojmova te predlaže da se za Oružane snage RH koristi i naziv Hrvatska vojska, a da se naziv Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana promijeni u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
Izmjenama Zakona o obrani jasnije se definiraju prava i obveze pričuvnog sastava, što bi trebalo omogućiti proširenje personalne baze za popunu profesionalnog i pričuvnog sastava Oružanih snaga te osigurati veću operativnost u provedbi zadaća utvrđenih zakonom i strateškim dokumentima.
Izmijeni li se Zakon o službi u OSRH vratit će se plaćanje rada umjesto postojećeg isključivog plaćanja dužnosti te će se uvesti posebne naknade za stražu, dežurstvo i rad na terenu.
Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s onim EU-a za tekuću godinu predviđa donošenje, izmjene ili dopune ukupno 59 zakona kojima se u hrvatsku legislativu preuzima nova pravna stečevina Unije, čime Hrvatska mijenja svoje zakonodavstvo paralelno s drugim zemljama članicama.