U Vladi će se danas precizirati set mjera usmjerenih prema smanjenju proračunskih izdataka u državnom i javnom sektoru koji idu na plaće i druga primanja zaposlenih.
Na prošlotjednom neformalnom sastanku Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV) premijer Andrej Plenković pozvao je sindikate i poslodavce na solidarnost u krizi u koju smo ušli zbog pandemije koronavirusa.
Dodaci
Govori se o smanjenju plaća državnim službenicima i namještenicima koje bi mogle ići do 20 posto, neisplati dodataka na plaće koje su prosvjetni djelatnici izborili u štrajku, ali i rezanju plaća dužnosnicima na nacionalnoj i lokalnim razinama.
Govori se i o tome da bi službe koje su na prvoj crti obrane od koronavirusa, a riječ je o zdravstvenim djelatnicima, policiji, vatrogascima, bile izuzete iz rezanja prihoda.
No, kome bi se, i u kojim iznosima, trebalo rezati, definirat će se danas na sastanku ministra financija Zdravka Marića, gospodarstva Darka Horvata, rada Josipa Aladrovića, uprave Ivana Malenice te još nekih s premijerom Andrejem Plenkovićem i predstojnikom Ureda predsjednika Vlade, Zvonimirom Frkom Petešićem.
Na prošlotjednom sastanku GSV-a pokazalo se da neće biti lako dogovoriti se sa sindikatima, no u Vladi kažu da će učiniti sve kako bi se sporazumno išlo u rezanja. Ona su nužna zbog smanjenja proračunskih prihoda uvjetovanih padom gospodarskih aktivnosti i propasti turističke sezone koja čini oko 18 posto BDP-a te istodobnim izdacima za održavanje realnog sektora na životu. Samo prva dva paketa pomoći gospodarstvu vrijedna su 60 milijardi kuna.
- Predstavnici sindikata kao da žive u nekom paralelnom svijetu. Oni govore o uskrsnicama, regresima, božićnicama, a nama je pitanje kako preživjeti u iduća 24 mjeseca. Svjetska ekonomija će pasti za 30 posto, a Vlada je dala na dah da ljudi prežive sljedeća tri mjeseca, ali se za to vrijeme moramo resetirati i reorganizirati gospodarstvo - kaže sugovornik iz Vlade kojemu su sindikati ostavili dojam kao da ne razumiju što se zbiva, da se moramo naviknuti na novi način života i da više nema svijeta u kojem smo živjeli do veljače.
Nastavlja kako je realno krenuti od ukidanja uskrsnica, regresa, božićnica do smanjenja plaća jer moramo, kaže, biti solidarni.
- U realnom sektoru sindikati na granskoj razini kontinuirano razgovaraju sa svojim poslodavcima i nema nekih rezova. Razgovara se o odgodama ili isplatama, primjerice uskrsnica, u pola iznosa - kaže Mladen Novosel iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Nadovezao je da nigdje nije bilo smanjenja plaća osim na lokalnim razinama, a i to za one koji, poput odgojitelja u vrtiću, ne rade. Tu je dogovor lokalne samouprave da se plaće smanjuju za 20 posto, s iznimkom onih čije plaće ne prelaze 5000 kuna.
Nadzor
Novosel podsjeća da je Vlada izdvojila milijarde za plaće više od 550.000 radnika u sklopu mjere očuvanja radnih mjesta.
- To je novac poreznih obveznika koji je usmjeren poslodavcima, a tko nadzire kako s njime postupaju? - pitao je Novosel i podsjetio da su sindikati tražili da se 4000 kuna isplaćuje radnicima na tekuće račune, a ne poslodavcima jer dio njih isplaćuje minimalce, a razliku uzima sebi.
Kazao je i da je država puno dala privatnom sektoru, što smatra dobrim, ali ističe da treba vidjeti koliko su plaće pale u realnom sektoru, jer tek kad se to zna, može se tražiti solidarnost od učitelja, zdravstvenih radnika i drugih. Novosel ističe da se ne može govoriti o solidarnosti ako si poslodavci koji su tražili 4000 kuna za radnike isplaćuju managerske plaće i dividende.