Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u emisiji 'Točka na tjedan' televizije N1.
Na pitanje je li situacija na granici tako zaoštrena, kako kaže Ranko Ostojić, da je pitanje trenutka kad će pasti prvi metak i kad će prvi migrant na granici biti ubijen, ministar Božinović je odgovorio: - To su prije svega neodgovorne izjave, uopće predviđati da će netko biti ubijen i od strane hrvatske policije i od strane bivšeg ministra to nije odgovorno ni prema sustavu koji si vodio. Što se tiče situacije na granici, ja pokušavam više od godinu i pol dana ukazati na činjenice koje su bitne. Imamo migrantsku krizu koja je različita od one 2015. zbog činjenice da ljudi dolaze u velikim brojkama, da se i u Turskoj i u Grčkoj organiziraju da dođu u većem broju na granicu Europske unije, a to znači Hrvatske, i sve se to događa u situaciji kad postoji jedan međunarodni pravni okvir koji je potpuno neprimjeren ovoj situaciji. Sve zakonodavstvo o kojem pričamo je proizašlo iz konvencije UN-a o pravima izbjeglica iz 1951. godine i sve što je nadograđeno proizlazi iz te konvencije. Međunarodna zajednica je svjesna da je ovo druga situacija, zato se i krenulo u razne inicijative da se situacija primjeri vremenu u kojem jesmo.
Na pitanje voditeljice Nataše Božić Šarić kakav se režim provodi na granicama, Božinović je ustvrdio da je na djelu stari režim.
- Izbjeglice treba smjestiti u prvu sigurnu zemlju. Ako govorimo o Siriji i ratu u Siriji, njima je prvo sigurno mjesto Turska. Kad krenu prema Europi, prva država članica im je ili Bugarska ili Grčka, međutim, prolaze i Bugarsku i Grčku. Oni žele zapadnu Europu, a zapadna Europa ih više ne želi, pogotovo ne u toj mjeri. Ono što moramo prvo razlučiti je što su izbjeglice, što su ljudi u stvarnoj potrebi, a što su oni koji imaju legitimno pravo da traže mjesto gdje će bolje živjeti, a to nije obveza države da ih primi.
Osvrnuo se i na tvrdnju slovenskog premijera Marjana Šareca da Hrvatska nije ispunila uvjete za ulazak u Schengen.
- Ja sam jučer odgovorio da je Hrvatska ispunila, Europska komisija je krenula u izradu završnog izvješća o spremnosti Hrvatske. Postoji osam poglavlja, a od osam, pet je već ove godine verificirano da je Hrvatska ispunila uvjete, za tri još očekujemo. Mi smatramo, jer smo poslali takav dokument, da smo ispunili uvjete, kaže Božinović.
- Ja se čvrsto nadam da mi ispunjavamo te uvjete negdje do ljeta ove godine. Recimo da bi to bio neki rok, iako u ovom trenutku to najmanje ovisi o nama, više o kapacitetima Europske komisije. Sad su svi u nekim izborima. Međutim, htio bih naglasiti da su ovo vrlo ozbiljna pitanja, kojima će se baviti i naši unuci, i važno je da onima koji dolaze iza nas ostavimo situaciju koja je više manje sređena, dakle, da Hrvatska nije podložna bilo kojoj poziciji u kojoj bi rastao ekstremizam ili s jedne ili s druge strane. S jedne strane imate dio javnog mnijenja koji bi da se ti ljudi puste, a ima dio javnog mnijenja koji bi da se tu podignu žice i da vojska izađe na granice. Vlada vodi politiku da se u blizini naše autoceste, koja je ključ hrvatskog turizma, a on je u ovom trenutku glavni kruh, da se uz autocestu ne viđaju ni migrantska naselja, ali bome ni vojska. Mislim da u tome uspijevamo, jer migrantska kriza je u Hrvatskoj dvadeset i neko pitanje koje je važno i koje ljudi percipiraju kao bitno, međutim, ako se u kampanji to pitanje bude neodgovorno zaoštravalo, onda ćemo se drugačije morati nositi s time, kaže Božinović.
Novinarka ga je pitala o optužbama da policija mlati migrante na granicama.
- Naravno da ne mlate. Imali ste istraživanje organizacije koja je nekoliko dana tajno snimala hrvatsku granicu, i na svim tim snimcima, na satima koje su snimili, nije zabilježeno nijedno nasilje. Ja govorim da ti ljudi, koji su potegnuli s Bliskog ili Srednjeg istoka, neometano došli do hrvatske granice, odjednom ne uspijevaju proći hrvatsku granicu i kreću te optužbe. Hrvatska policija postupa po svakom prigovoru, odnosno dojavi da je bilo moguće nasilje. Sve smo provjerili i nije nađen dokaz. Odgovorno tvrdim da nema nasilja, ali kad ga ima i ako bi ga bilo, reagiramo vrlo promptno, jer MUP je institucija u ovoj zemlji koja najbrže poseže za kažnjavanjem svojih djelatnika.
Božinović kaže i da policija ne ignorira zahtjeve za azil.
- Nema ignoriranja. Mi smo prva Vlada koja je integrirala izbjeglice. Nisam primijetio da je u bilo čijem izvješću relevantnih institucija kritizirana prethodna vlada koja se nije bavila integriranjem. Imputiram svima koji nama govore da mi ne poštujemo pravo, a mi poštujemo i hrvatsko i međunarodno pravo i preuzete obveze. Kad prijeđu granicu, ako se izjasne za azil, imaju pravo na to, međutim, većina to ne radi, jer znaju da je Hrvatska vrlo striktna u primjeni zakonodavstva. Većina koji iskažu namjeru za azilom ode, jer su slobodni ljudi, ali žele ići van, u Njemačku. Njemačka ih vrati u Hrvatsku i tu se stvara nesretan krug, Njemačka ih neće, oni neće u Hrvatsku, a mi nećemo one koji nas ne žele. Pozivati se na izdvojene segmente ovog kompleksnog pitanja mislim da nikome ne koristi.
Odgovorio je i na pitanje koliko je zabilježeno kaznenih djela od strane migranata.
- Nema takvih situacija, uglavnom ti ljudi gledaju kako što prije proći, nije njihov motiv krađa ili napastovanje, oni gledaju kako prije proći. Hrvatska je među najsigurnijim zemljama ne samo u Europi, nego i šire. To je zato što hrvatska policija radi 24 sata dnevno, rekao je ministar.
Progovorio je i o smještaju migranata, osvrćući se pritom na situaciju u Petrinji, u kojoj se negodovalo i prosvjedovalo.
- Htjeli smo jedno ruglo na ulazu u Petrinju nepraviti europskim novcem u prihvatni centar za obitelji. Meni je ta situacija bitna fenomenološki. Jesmo li kao društvo u stanju objasniti tko su ljudi u potrebi, hoćemo li im i pomoći? To su ljudi koji misle da će im tamo doći ne znam tko, a radi se o ljudima koji su u stvarnoj potrebi, o obiteljima s djecom, da se napravi jedan korektan kamp u kojem bi se i zaposlilo 30-ak, 40 ljudi iz toga kraja koji je bremenit nezaposlenošću. Očekivao bih da svi oni kojima je bitno pitanje izbjeglica, neka odu u Petrinju i razgovaraju s tim ljudima. Postoje mnogi akteri koji se bave izbjegličkom problematikom, nitko ih ne priječi, dapače, pozvani su da razgovaraju s tim ljudima i objasne zašto je to dobro i imali bismo svi skupa koristi, rekao je Božinović.
Na pitanje o usvajanju novog, rigoroznijeg Zakona o prometu i ima li policija uvjete za čuvanje vozila onima kojima ih oduzme, Božinović je odgovorio da je tu prije svega riječ o privremenom oduzimanju.
- Prekršajni postupak u tim slučajevima treba trajati 15 dana, u tom roku hrvatska policija ima sve uvjete za smještaj tih vozila. (...) Ovo, realno, nisu rješenja koja su originalno naša, bitno nam je postići cilj da što manje ljudi smrtno strada, a to možemo samo ako počnemo mijenjati prometnu kulturu, a da bi se to napravilo, vozač mora biti svjestan da će biti kažnjen, ako napravi prekršaj. Uz zakon, idemo paralelno u nabavu dodatnih kamera na cestama, idemo s aplikacijom koja će u vrijeme kad zakon bude stupio na snagu moći vas uslikati u autu, nju prebaciti u centralno mjesto u MUP-u i automatski će se ispisati kazna bez ikakvog ljudskog faktora, potpuno transparentno, da se spriječi zvanje i utjecanje na slučaj, kaže Božinović.
Osvrnuo se i na slučaj prometne nesreće ministrice Gabrijele Žalac. Novinarka ga je pitala koga je nakon nesreće ministrica zvala.
- Sigurno nije zvala nikoga. Ona me nazvala poslije da mi kaže što se dogodilo. Policija je već odradila svoj posao, već ju je i prekršajno kaznila jer joj je istekla vozačka dozvola. Policija je postupila po svim pravilima struke, izjavio je.
Na pitanje zašto se ne smije znati koliko je brzo vozila, uzvratio je da je to stvar vještačenja.
- Sam postupak je u ovom trenutku u fazi izvida, a to znači da je tajan, a to ne mogu znati ni ja, a ni vi. Doznat će se, čim odvjetništvo donese odgovarajuću državnoodvjetničku odluku, rekao je.
- Kako ćemo graditi prometnu kulturu, ako ministrica tri godine nema vozačku dozvolu, pa sjeda za volan i počini nesreću?, pitala je novinarka.
- Činjenica da moramo graditi prometnu kulturu ne znači da smo dosegnuli velike visine. Puno toga u našem društvu se treba graditi, a to znači i aktivnu participaciju svih dionika u društvu i treba nam stvaran dijalog, otvorena rasprava, a kao što vidimo u političkom životu, pogotovo posljednjih godinu dvije dana, svega je, a malo rasprava koje bi trebale rezultirati određenim rješenjima, kazao je Božinović.
Prokomentirao je i HDZ-ovu listu za Europski parlament, za koju mnogi, kako je to rekla novinarka, kažu da je Plenkovićeva lista bez prekaljenih terenskih boraca.
- Ima tu prekaljenih terenskih boraca, naš program se zove Hrvatska za generacije, ako itko svjedoči svoj program načinom na koji su sastavljene liste, vidjet ćete da su tu sve generacije hrvatskog društva. Ima cijeli niz ljudi koji su vrlo kompetentni u europskim temama i ja vas uvjeravam, nešto znam o tome, bio sam diplomat dugo godina i bio sam čak i u ovoj prvoj skupini promatrača u Europskom parlamentu, što god tko pričao, nacionalni interesi se u Europi mogu zaštititi i braniti samo znanjem, a to druge liste nemaju. Oni su podržani od strane stranačkih tijela najveće stranke u Hrvatskoj i siguran sam da će ostvariti. Teren će podržati, zato što ćemo u ovoj kampanji poslati poruku da se ovim ljudima koji su na listi HDZ-a ne može dogoditi da im negdje stoji 85 milijuna eura da investiraju u svoj resor, a da oni to ne vide i ne mogu vidjeti, rekao je Božinović.
- To su ljudi koji znaju najviše o Europi, svi ćemo im pomoći. HDZ je uvijek bio stranka koja je postavljala trendove, ako govorite o tome da se moramo okrenuti mladima, da nam mladi odlaze iz zemlje, što je činjenica, i HDZ stavlja mladog uspješnog čovjeka. Ja sam siguran i jedva čekam taj trenutak da ga hrvatska javnost upozna i vidi što HDZ ima u svojim redovima i što nudi. Ovo je nešto što je budućnost Hrvatske, ovakvi ljudi, zaključio je Božinović gostujući na N1.