Poremećaji na globalnom tržištu energenata, uzrokovani blokadom prometa kroz Hormuški tjesnac, ukrajinskim napadima na ruska naftna postrojenja te nedavnim udarima Hutista na saudijski naftovod, doveli su do novog rasta cijena nafte, komentirao je energetski stručnjak Davor Štern u Dnevniku HRT-a.
Štern je istaknuo kako cijene "začudo ne rastu onoliko koliko bi čovjek očekivao" s obzirom na opseg poremećaja, ali je upozorio na dugoročne rizične trendove na tržištu.
"Ono što brine jest da je dugoročno to pitanje otvoreno. Nekad su cijene skakale i do 140 dolara po barelu, ali to je bilo kratkoročno. Ovo sada što se događa, omanska nafta je sljedeća tri mjeseca na oko 132 dolara po barelu", kazao je Štern.
Naveo je kako se tržište približava graničnim cijenama koje ekonomija još može podnijeti bez ogromnih posljedica, ali je dodao da u sveukupnom sukobu u kojem je energetika osnova ne možemo očekivati da će se stanje brzo popraviti. Trenutačnu situaciju na energetskom tržištu Štern je opisao kao najturbulentniju kojoj je ikada svjedočio.
"Nikad nije bilo tako. Uvijek je bilo negdje na nekom mjestu nekakvo žarište koje se brzo ugasilo jer su svi bili zainteresirani za to. Koalicije su se stvarale za vrijeme krize u Sueskom kanalu, a sada su svi protiv svih. Ne znate jedan dan što je, a drugi dan se nešto drugo dogodi. Da je netko prije pogodio tanker u Hormuzu bilo bi nečuveno, za vrijeme Hladnog rata nitko nikoga nije gađao, bio je rat, ali ništa nije bilo", ispričao je energetski stručnjak.
Dodao je kako aktualne okolnosti podsjećaju na neodgovorno ponašanje.
"Ovo danas liči na neku dječju igru potapanja brodova, danas ću ja tvoj, a sutra ćeš ti moj. Promet kroz Hormuz je pao ispod 50 posto u odnosu na što je bio prije", naglasio je Štern u Dnevniku HRT-a
Kao izniman presedan izdvojio je i oštećenje naftovoda Istok–Zapad u Saudijskoj Arabiji, istaknuvši kako je to nešto "što se nikad prije nije moglo vidjeti".
"Satelitske snimke pokazuju da su ogromne količine nafte istekle dok se naftovod nije zatvorio. Naravno, on se da popraviti, ali ne postoji nikakva garancija da ga sutra opet neka raketa neće pogoditi", upozorio je.
Govoreći o opskrbi, Štern je ustvrdio da europske zemlje "teško mogu naći druge dobavne pravce" jer novih nalazišta nafte nema.
"Teoretski, pogađanjem ruske infrastrukture za preradu nafte raste količina nafte za izvoz, ali tamo su sankcije. Nafta koja se inače kupovala iz Libije, Alžira, Južne Afrike ili Brazila već je raspoređena i ima svoje tradicionalne kupce koji sigurno od toga neće odustati", objasnio je.
Istaknuo je da je u ovoj krizi najviše ugrožen Daleki istok, gdje su cijene u rafinerijama počele jako brzo rasti. Činjenica da je cijena dizela na svjetskom jugoistoku porasla 50 posto više od cijene same nafte pokazuje, prema njegovim riječima, veliku nervozu u dobavnim pravcima. Kada je riječ o utjecaju na domaće tržište, Štern očekuje daljnji rast cijena goriva u Hrvatskoj.
"Mi slijedimo tržišta, a tržišta rade što rade. Burze su se opet vratile svojim tradicionalnim kladioničarskim metodama, nije toliki nedostatak dizela koliko su očekivanja da ga neće biti potjerali cijenu prema gore", naglasio je.
Ipak, umirio je javnost glede same dostupnosti energenata na domaćem tržištu.
"U Hrvatskoj će isto sigurno biti poremećaja, ali mi imamo idealne uvjete, imamo naftnu luku u Omišlju, imamo rafineriju koja je na obali i nafta je raspoloživa. Ona može biti samo skuplja, ali je raspoloživa, prema tome, problema s derivatima ne bi trebalo biti", ustvrdio je Štern u Dnevniku HRT-a.
Osvrnuo se i na dosadašnje poteze vlasti, ocijenivši da je Vlada dosad "uspješno rješavala problem s cijenama" intervencijama u trošarine i porez na dodanu vrijednost.
"Nadam se da će to i ubuduće raditi, međutim i tu postoje proračunska ograničenja", zaključio je Štern.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....