13:10 - Svoje viđenje upravljanja Inom pred Antikorupcijskim vijećem iznio je i bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine Siniša Petrović.
- Koliko god je moje iskustvo u Ini takvo da sam požalio što sam bio član NO-a, bilo je to nemjerljivo iskustvo i odgojilo me. Bio sam predsjednik NO-a Ine od prosinca 2012. do lipnja 2016. godine. Temeljem ovoga što je rekao g. Štern, obojica smo imali istu želju i viziju u smislu kako bi Ina trebala poslovati. Govorit ću više o pravnom aspektu. Na prvom sastanku sam rekao da se ne slažem da Ina posluje u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima. Mislim da sustav korporativnog upravljanja nije u skladu s hrvatskim propisima. Funkcija NO-a nije zastupati interese jednog dioničara ili većinskog, nego činiti ono najbolje u interesu trgovačkog društva, u ovom slučaju Ine. Velika je razlika između onoga što je vlasništvo i onoga što je upravljanje. Slažem se da promjena sustava upravljanja ne bi donijela ništa, nego su ključni vlasnički odnosi i činjenica koliko dionica ima MOL, a koliko država. Činjenica da MOL ima 47, odnosno sada već 49 posto dionica, a Hrvatska 44 posto, da su dijelom skrbnički računi, dijelom mali dioničari. Efektivno, to znači da MOL ima većinu što se i pokazalo kod donošenja odluka. S 49 posto mogli su samostalno izglasati odluke. Uprava nije imala ovlasti koje bi morala imati, to je posljedica sporazuma dioničara. Zašto je ovaj model upravljanja tako nastao? On je mješavina ili karikatura dvaju sustava upravljanja po hrvatskom pravu - dualistički model i monistički. Po mađarskom zakonu dioničko društvo funkcionira po monističkom modelu s upravnim odborom i izvršnim direktorima. MOL je htio preslikati mađarski model upravljanja s kojim je upoznat. Ne branim MOL, nego je činjenica da se u ovakvom odnosu po hrvatskom zakonu članovi NO-a biraju većinom glasova dioničara. 2014. godine smo oformili ad hoc odbor koji je predložio poboljšanje sustava upravljanja. Aktualni način izbora NO-a i Uprave potpuno je protivan Zakonu o trgovačkim društvima. Situacija u kojoj ovako imenovani NO i Uprava djeluju je patološka i za NO i za kompaniju. Dioničari očekuju da zastupate njihove interese, a ako to radite - postupate protivno zakonu. Ako postupate u skladu sa zakonom, onda ne postupate u skladu s očekivanjima dioničara koji su vas postavili. Ključno je rješavanje vlasničkih odnosa, u tome se slažemo - rekao je Petrović, kako prenosi N1.
12:25 - Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Davor Dretar pitao je nekadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna treba li Ina "umrijeti" da bi se rodila nova, suvremena i suverena nacionalna energetska kompanija?
- Razlaz s MOL-om ne vidim kao umiranje, nego kao ponovno rođenje Ine. Činjenica je da bi se raspravljalo i o podjeli imovine, ali nije na meni da o tome govorim - rekao je Štern.
12:15 - Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić pitao je nekadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna je li moguće da je Ina u nedavnoj plinskoj aferi oštećena za milijardu kuna, a da o uvjetima preprodaje plina nitko (u vrhu Ine) ništa nije znao? Zanimalo ga je i je li moguće Inu vratiti u stopostotno vlasništvo RH i što bi Štern napravio po tom pitanju da je predsjednik Vlade.
- Teško mi je reći što bih napravio da sam premijer, jer to nikad nisam bio niti ću biti. Premijer ima mogućnost i ulogu u svim procesima upravljanja državom. Kad se angažirala tvrtka Lazard za procjenu vrijednosti Ine, osobno sam bio protiv otkupa ili prodaje. Mirnim pristupom razvodu braka Ine i MOL-a, gdje bi se poštovala količina uloženog, moglo bi doći do pravičnog razlaza. Tako bi se stvorila i moderna Ina s obnovljivim izvorima energije ... Što se prodaje plina tiče, da nije došlo do situacije s Ukrajinom, posao bi ostalo na desetak milijuna i sve bi prošlo ispod radara. Mislim da se poklopilo ono što nitko nije očekivao, a to je da će loš ugovor završiti katastrofalno i po meni je krivnja Uprave da je dozvolila takav način trgovine. To zahtjeva najstrože kažnjavanje - rekao je Štern, kako prenosi N1.
11:45 - Saborska zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović predložila je da se na javno saslušanje o Ini pozove i glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek.
- U nekoliko navrata smo na sjednicama slušali kako se funkcioniranjem u Ini krši niz zakonskih propisa, zakon o trgovačkim društvima, zakon o tržištu kapitala, energetska strategija Hrvatske pa čak i Ustav. DORH je po zakonu dužan postupati u takvim situacijama, pa mislim da bi Vijeće trebalo razgovarati sa glavnom državnom odvjetnicom - rekla je Ahmetović. Prijedlog je usvojen većinom glasova članova saborskog Antikorupcijskog vijeća.
11:05 - Nekadašnji predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern osvrnuo se i na prodaju "Bijelih noći" - naftnih polja u Rusiji, te kasnije napuštanje Ininih bušotina u Siriji.
- Prodaja Ine se dogodila 2003. za vrijeme Vlade Ivice Račana. Vodili su je Goran Granić, Slavko Linić i Goranko Fižulić. Uključio se i Ljubo Jurčić u nekom trenutku. Bijele noći? Tu se moram pohvaliti. One su potpisane i preuzete u vrijeme mog direktorovanja Inom, to je bio najbolji projekt u povijesti Ine. Kupili smo polje od 650 bušotina koje i danas proizvode dva i pol milijuna nafte, više nego Ina ikad u povijesti. To je prodano u vrijeme Račanove vlade, bilo je napravljeno na način koji ukazuje na korupciju, ali nemam dokaza. Račun je bio u inozemstvu. Izgubio se kompletan potencijal, to je polje puno obećavalo. Ini se nudilo još dodatnih polja, ali do toga nije došlo jer su polja prodana. Prodajom je zarađeno, ali je propuštena velika dobit. Sirija? Kupili smo koncesiju koju su napustili i MOL i još neki kao loše nalazište, ali stručnjaci Ine su tamo uspjeli naći naftu. Uloženo je preko milijardu dolara i onda su me, dok sam bio na čelu NO-a, zvali iz Vlade da kao Ina moramo to napustiti zbog nastupajućih sankcija. To je bilo za Milanovićeve vlade. Suprotstavio sam se kao stručnjak. Povukli smo ljude s polja zbog sukoba na tom području. Kasnije je to područje zahvaćeno ratom, ali koliko znam ruske i kineske kompanije, koje su nudile preuzeti ta polja, radile su cijelo vrijeme. Zanima me što je sad s tim poljima, trebali smo doći natrag u njihov posjed - rekao je Štern, kako prenosi N1.
10:35 - Počelo je svjedočenje nekadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Davora Šterna. Na početku je rekao kako je u Ini proveo praktički cijeli radni vijek i da je u Ini ostavio svoj "američki san".
- Osobno smatram da je najveća pogreška napravljena u privatizaciji Ine u prvom krugu kad je MOL-u prodano 25 posto plus jedna dionica, plus pravo veta. To pravo veta je bila otrovna pilula. Nitko nije bio spreman ući u Inu zbog njega. Kostrenčić, koji je tad zastupao OMV, tvrdio je da je bio zainteresiran za Inu, ali im nije bilo dano pravo veta u pregovorima. Kad su kasnije saznali da je veto uključen u uvjete kupovine, natječaj je bio gotov. Tad je već bilo jasno da je MOL krenuo na Inu. Prvo kao partner. Nakon 2009. godine počele su promjene ugovora do kojih je dolazilo korupcijom, ima i osuđenika. Posljedice ugovora pod koruptivnim odnosima se mogu poništiti, ali kupljene dionice se ne mogu poništiti. Što se tiče izvješća, Vlada Jadranke Kosor po meni je bila vrlo čvrsto na tragu da se Ina stabilizira. Izbor NO-a kojem sam bio na čelu bio je, koliko znam, jedini koji je obavljen temeljem javnog natječaja. Onda se dogodilo nešto neuobičajeno. Ministar Popijač me pozvao i dao listu ljudi koji su se javili na natječaj i rekao da pokušam naći ljude koji će to dobro raditi, jer da on nije iz struke. Doveo sam gđu Sekulić, g. Vanđelića ... Radili smo cijelu 2012. godinu, a kada smo opozvani i kada smo imali nalog maknuti se, napravili smo izvješće koje smo predali g. Petroviću i čelniku CERP-a Anti Ramljaku. Oni su smatrali da im ne treba, no mi smo mislili suprotno. Ne bih ulazio u izvješće, ali po meni sadrži sve što je Inu opterećivalo tad, a opterećuje i danas. Ina je strateški važna kompanija kojoj bi trebalo naći novi smjer - rekao je Štern, kako prenosi N1.
10:25 - Član Antikorupcijskog vijeća Hrvoje Zekanović danas je ponovno zatražio da se na javno saslušanje o poslovanju Ine pozovu nekadašnji premijer Zoran Milanović, predsjednik Mosta Božo Petrov, te dva nekadašnja Mostova ministra - Tomislav Panenić i Slaven Dobrović. Čelnik Vijeća Nikola Grmoja dopunio je Zekanovićev zahtjev i predložio da se, osim nabrojenih, pozovu i bivši premijeri Tihomir Orešković i Jadranka Kosor. Prijedlog je prošao većinom glasova članova Vijeća.
Nakon što su prošli tjedan pred članovima saborskog Antikorupcijskog vijeća svjedočili nekadašnji hrvatski članovi Nadzornog odbora Ine Božo Mikuš i Damir Vanđelić, danas u 10 sati počinje četvrta runda javnog saslušanja o poslovanju naše najveće naftne kompanije.
Pozvani su premijer Andrej Plenković, ministar gospodarstva Davor Filipović i njegov prethodnik Tomislav Ćorić; predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Mikuljan i članica Jasna Pipunić, te nekadašnji članovi NO-a Ine Davor Štern, Siniša Petrović i Luka Burilović.
Pošto se članovi vladajuće stranke uporno oglušuju na pozive za svjedočenje pred Antikorupcijskim vijećem, očekuje se da će na današnju sjednicu doći samo nekadašnji predsjednici Nadzornog odbora Ine Davor Štern i Siniša Petrović.
- Plenkovićeva Vlada imenovala je predsjednika Časnog suda HDZ-a Damira Mikuljana za predsjednika Nadzornog odbora Ine. Iako je bio član Nadzornog odbora za vrijeme epske krađe milijarde iz Ine i jedan od onih koji su glasovali za gašenje sisačke rafinerije, uporno se, kao i Luka Burilović, odbija pojaviti na Antikorupcijskom vijeću. Nastavljamo sa saslušanjem na kojem uz Davora Šterna i Sinišu Petrovića očekujem da se pojave i provjereni HDZ-ovi kadrovi Mikuljan i Burilović. Možda mogu odbiti poziv saborskog tijela iako je takvo ponašanje skandalozno, ali neće moći odbiti poziv neovisnih institucija kada ih učinimo neovisnima i slobodnima - poručio je saborski zastupnik Mosta i čelnik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja.