Europska gospodarstva sve se više oslanjaju na radnike iz trećih zemalja kako bi u kratkom roku ublažila pad radnosposobnog stanovništva. Imigracija, ako se njome dobro upravlja, može pridonijeti gospodarskoj vitalnosti Europe i u praksi joj doista doprinosi, no ne može zamijeniti potrebu za održivom domaćom demografskom obnovom. Stoga se njome treba upravljati čvrsto, realno i odgovorno, uz učinkovite integracijske politike i obveze, uključujući učenje jezika, građanski odgoj i pristup tržištu rada.
Stoji to u Deklaraciji o demografiji, koju su predstavnici Europske pučke stranke donijeli na dvodnevnom Retreatu održanom u Zagrebu. Pučani u tekstu Deklaracije, koji je inicirao HDZ, navode da je demografija središnje strateško pitanje i treća velika europska tranzicija, uz zelenu i digitalnu tranziciju. U skladu sa svojim svjetonazorom, demografsku obnovu Europe pučani prije svega vide na snažnom poticanju obnove domaćeg stanovništva.
Prije svega, žele obnovu EU kroz pozitivan prirodni prirast, iako niti jedna država Europske unije već godinama nema stopu fertiliteta od minimalno 2,1 djeteta po ženi koja bi omogućila barem nadomještanje postojećeg broja stanovništva: stope unutar EU iznose između 1,06 na Malti i 1,81 u Bugarskoj. Hrvatska je stopa, prema posljednjim Eurostatovim podacima za 2024., iznosila 1,47.
No, pučani smatraju da imigraciju građana trećih zemalja treba vrlo strogo nadzirati te treba maksimalno poticati povratak europskog stanovništva koje se raselilo na druge kontinente. "Europa mora privlačiti talente i vrhunske umove iz inozemstva. EPP predlaže pokretanje inicijative za talente i obitelji ‘Povratak u Europu‘, usmjerene na Europljane koji žive u trećim zemljama, koja bi kombinirala ciljane porezne poticaje, koordinaciju sustava socijalne sigurnosti i ubrzano priznavanje kvalifikacija, radi privlačenja znanja i iskustva natrag u Europu te poticanja povratnika da se trajno nastane, izgrade svoje živote i podižu obitelji u Europi", stoji u tekstu Deklaracije.
Europski pučani: Demografija nije rubno, već strateško pitanje
Unatoč pesimističnim podacima, pučani smatraju da je nužno iznimno snažno poticati domaće stanovništvo na veći broj djece. Pučani tako u tekstu Deklaracije ističu kako "unutar same Europske unije veće obitelji nisu rijetkost među kućanstvima s nižim prihodima", iz čega izvlače zaključak kako "to naglašava ključnu činjenicu: odluka o imanju djece ne ovisi isključivo o razini dohotka, nego barem jednako o duboko ukorijenjenim društvenim normama, vrijednosnim sustavima i širem kulturnom okruženju". Istraživanja, međutim, pokazuju da veći broj djece među "domaćim" obiteljima s nižim prihodima najčešće ipak ovisi o visini socijalnih davanja za obitelji s djecom, a ne o "duboko ukorijenjenim društvenim normama".
Pučani pozivaju EU da se u svojim politikama fokusira na dostupnost priuštive skrbi za djecu, odgovarajuće stanovanje, cjelodnevno školovanje, stvarnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da stvara društvenu klimu koja vrednuje roditeljstvo. Riječ je o ključnim mjerama koje olakšavaju obiteljski život, ali podaci pokazuju da je stopa rađanja počela ozbiljno padati i u državama EU s najboljim mjerama obiteljske politike.
Prema rezultatima istraživanja, razlog je visoki stupanj zabrinutosti i nesigurnosti mladih, prije svega zbog klimatskih promjena i ratova, koje pučani ne navode u Deklaraciji. Riječ je o stupnju zabrinutosti kakav nije zabilježen u prijašnjim generacijama i koji je jedan od vodećih razloga za odluku o neimanju djece.
Europa je, navode pučani, početkom 20. stoljeća činila oko 25 posto ukupnog svjetskog stanovništva. Čak i uz stotine tisuća državljana trećih zemalja koji pristižu u EU, projekcije pokazuju da će, nastave li se sadašnji trendovi, do 2070. građani EU činiti samo oko četiri posto stanovnika svijeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....