SISAK - Negativnom hrvatskom rekordu, rođenju najmanje djece otkako se vode statistike, grad Sisak i cijela Sisačko-moslavačka županija posebno doprinose. Prošle 2014. godine u Sisku nikada nije rođeno manje djece - njih svega 350. Brojka je to tri puta manja nego prije 30 godina. Na području cijele Sisačko-moslavačke županije je prije deset godina, 2004. godine bilo 1.030 porođaja, a lani 861 porođaj, najmanje u posljednjih deset godina. Krajem 80-ih godina prošlog stoljeća u sisačkom rodilištu bilo je oko 2.400 poroda, a prošle 2014. godine rođeno je 861 dijete. Gotovo tri puta manje nego prije tridesetak godina. Ako se ova crna kuga nastavi, demografi Sisku i cijeloj županiji predviđaju naglo opadanje broja stanovnika, pa računice kažu da će za 15 godina na području Županije živjeti 54 tisuća stanovnika manje, odnosno oko 115.000 ljudi te da će Sisak imati 2030. godine samo oko 25.000 stanovnika. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Sisku živi oko 42.000 građana.
Predviđanja da će za 15 godina Sisačko-moslavačka županija imati 54.000 stanovnika manje nego danas, odnosno svega 115.000 ne iznenađuje župana Ivu Žinića.
- Stanje je već sada katastrofalno, svake godine je sve gore, županija se vidljivo prazni od ljudi i nade da će biti bolje već 20 godina. Banija, Posavina, sela u Pokuplju i županijskom dijelu Korduna, bez ljudi su. Više je dimnjaka iz kojih se ne dimi, nego onih aktivnih. Ja dolazim iz takve siromašne i stare sredine Gline. Stari umiru, mladi odlaze za kruhom i boljim životom. Rijetki se vraćaju, a i kamo će kada su ceste loše, nemaju se gdje zaposliti, nema kulturnih, sportskih i drugih sadržaja koji privlače mlade i sasvim su normalni u Zagrebu, Rijeci pa i u Sisku. Županija će učiniti sve da nešto promijeni, da zaustavi umiranje Siska i Sisačko-moslavačke županije, ali bez središnje države, bez nove državne strategije regionalnog razvoja, nećemo moći puno promijeniti, kaže Žinić.
Veli kako nije županija, nego država kriva što je ugašena Željezara, što se trese Rafinerija, što je ugrožena Petrokemija, što mladi nemaju zbog čega ostati u rodnom kraju, što žive u okruženju minskih polja, što se nemaju zbog čega doseliti imigranti koji bi mogli popraviti krvnu sliku Siska i Županije, unatoč prekrasnoj prirodi, bogatim i plodnim poljima, raju za turizam, lovu, poljoprivredi.
U sisačkoj gradskoj upravi se nadaju da ta demografska spirala smrti neće u tolikoj mjeri zahvatiti županijsko središte Sisak.
- Sisak je prelijep grad, grad pun zelenila, grad na tri rijeke, imamo u blizini Lonjsko polje i, da budem malo zločest, zahvaljujući propasti tvrtki i sveopćoj deindustrijalizaciji, Sisak više nije niti zagađen grad. U Sisku je lijepo živjeti, a mi moramo učiniti sve da bude još ljepše, da postanemo grad iz kojeg se teško odlazi zauvijek, a puno lakše dolazi u to zauvijek, kaže Vlado Andučić, zamjenik gradonačelnice Siska.
Unatoč tome što je Sisak lijep i što je u Sisku lijepo živjeti, grad umire. Svake godine sve je manje školske djece, mlade obitelji odlaze u inozemstvo, kažu zauvijek. Razloge ovako negativnih demografskih pokazatelja u Sisku i na sisačkom području nije teško detektirati. Riječ je primarno o gospodarskoj propasti, zatvaranju desetaka tisuća radnih mjesta, izostanku bilo kakvih realnih optimističnih predviđanja. Gradske vlasti Siska kažu da grad pomaže koliko može u ovim kriznim vremenima. Godišnje svaka novorođena beba dobije 1.000 kuna, grad je osigurao vrtiće za svu djecu, svaka osnovna škola ima potrebnu sportsku dvoranu, no gospodarska kriza čine svoje.