Demografske brojke za Hrvatsku su katastrofa, ali jednu od najgorih dosad se rijetko isticalo

U Hrvatskoj je u 30 godina "nestalo" gotovo milijun stanovnika. Posljedica je to dijelom iseljavanja mladih u potrazi za boljim standardom, rađanja manje djece, što je istodobno značajno povećalo broj staračkog stanovništva.

Ima li šanse da se trendovi promijene? Ako je suditi prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bit će teško. Naime, u tih trideset godina (od 1991. do 2021.) ne samo da je pao broj stanovnika nego se i drastično povećao broj samačkih kućanstava s 274.744 na 399.075 ili s 17,8 posto na gotovo trećinu odnosno 27,8 posto.

Brojke su loše i kad se prate podaci o broju članova koji žive u kućanstvima u Hrvatskoj koji pokazuju i neke regionalne razlike, a osobito je zabrinjavajuća situacija u dijelu županija u kojima je depopulacija sve veća. I dok, primjerice, najviše članova imaju kućanstva u Krapinsko- zagorskoj i Međimurskoj županiji, i to 3,1 člana, najmanje ih je u Ličko-senjskoj i Primorsko-goranskoj, samo 2,4 člana. Za usporedbu, 1953. godine u Hrvatskoj je bilo najviše kućanstava s pet ili više članova, točnije njih trećina. No, trend se potpuno okrenuo u pravcu povećanja samačkih kućanstava.

Podaci iz 2021. godine pokazuju da je prosječan broj članova kućanstva u Hrvatskoj bio 2,7, a ispod toga su bili grad Zagreb (2,5), ali i Sisačko moslavačka i Karlovačka županija te njih još sedam. Očekivano, veliki gradovi prednjače po broju samačkih kućanstava kojih je najviše bilo u Rijeci, 34 posto, a potom u Zagrebu i Osijeku, 31 posto. U Splitu je 26 posto onih koji žive sami. U ruralnim područjima broj samačkih kućanstava raste iz godine u godinu jer su naseljavanja novog stanovništva vrlo rijetka. Valja istaknuti da u samačkim kućanstvima uglavnom žive stariji pa je dodatni problem i skrb koja nerijetko nije dostatna, posebice za one koji žive u ruralnim područjima nerijetko na rubu ili u siromaštvu. Dio problema brže depopulacije Hrvatske i to je što se u proteklih tridesetak godina dio mladih iselio iz Hrvatske ili se s ruralnih područja preselio u gradove, a na selu su ostali uglavnom stariji članovi obitelji.

Podaci DZS-a za 1953. i za 2021. pokazuju ogromne razlike u broju članova kućanstava u Hrvatskoj. Primjerice, dok je 2021. u Hrvatskoj bilo 27,8 posto kućanstva s jednim članom, 26,7 posto s dva člana, 17,9 posto s tri, 15,2 posto s četiri i samo 12,4 posto s pet i više, prije sedamdesetak godina situacija je bila bitno drugačija. Naime, tada je čak 32,4 posto kućanstava imalo pet i više članova, a onih s jednim članom bilo je samo 14,1 posto.