Prošlo je već šest tjedana otkako je desetero kandidata koji se natječu za dva sudačka mjesta na Općem sudu EU u Luxembourgu intervjuirano pred peteročlanom komisijom u Ministarstvu pravosuđa. Spomenuta komisija, na čijem je čelu ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, trebala je nakon provedenih intervjua preporučiti Plenkovićevoj Vladi najbolje kandidate za dva prestižna sudačka mjesta. Uz ministra pravosuđa, u komisiji su predstavnici više državnih tijela i akademske zajednice - pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Toma Galli, član saborskog Odbora za pravosuđe, HDZ-ovac Tomislav Sokol, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela i dekanica Pravnog fakulteta iz Osijeka Renata Perić.
Etičke kvalitete
Potom je Vlada među preporučenim kandidatima trebala odabrati dva imena i uputiti Odboru 255, kako se naziva sedmeročlano tijelo EU koje intervjuira kandidate koje im članice EU šalju. Članovi Odbora 255, istaknuti europski suci i stručnjaci za pravo EU, u razgovoru s kandidatima testiraju ne samo njihovo poznavanje europskog prava i izvrsnost u dosadašnjoj karijeri, poznavanje službenih jezika Suda EU - engleskog i francuskog - nego i njihov profesionalni i ljudski integritet, a informiraju se i o tome jesu li se vlade koje ih kandidiraju pri njihovu odabiru primarno vodile profesionalnim i etičkim kvalitetama kandidata ili je proces njihova kandidiranja bio kontaminiran kriterijima političke i interesne podobnosti. Prođu li kandidati na intervjuu, Odbor 255 ih preporučuje Vijeću ministara EU koji odluku o njihovu izboru u Opći sud EU mora donijeti jednoglasno.
Sud EU, čije je sjedište u Luxembourgu, ima zadaću jedinstvenog tumačenja i primjena prava EU na čitavom teritoriju EU, dakle u svakoj od država članica. On se sastoji od dva suda, i to Suda (Court of Justice) koji ima 28 sudaca iz svake članice po jednog i Općeg suda (General Court) koji je ranije bio poznat i kao prvostupanjski sud, a sastoji se od 48 sudaca. Hrvatska je nakon ulaska u EU dobila pravo na po jedno mjesto u oba suda. U Sud je poslala voditelja katedre za europsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Sinišu Rodina i njemu mandat istječe 2021., a u Opći sud profesoricu s Pravnog fakulteta u Rijeci Vesnu Tomljenović, kojoj mandat istječe u rujnu iduće godine. Od rujna 2019., međutim, Hrvatska stječe pravo na dva sudačka mjesta u Općem (nekoć prvostupanjskom) sudu EU.
Prestižna mjesta
Iz Ministarstva pravosuđa nismo dobili odgovor zbog čega komisija tako dugo oklijeva donijeti preporuku Vladi. Kad je 2013. na šestogodišnji mandat u Općem sudu EU izabrana Vesna Tomljenović, tadašnja komisija je preporuku Vladi donijela odmah nakon obavljenih razgovora s kandidatima. Ovoga puta, međutim, Ministarstvo na svojim službenim stranicama nije objavilo ni imena članova komisije. Riječ je o prestižnim sudačkim mjestima koja uz to donose i mjesečnu plaću koja seže i do 15.000 eura, pa ne čudi da na njih aspiriraju i oni koji se u dosadašnjim karijerama i nisu bavili europskim pravom.
Najmanje onih koji se profesionalno bave europskim pravom
Prema neslužbenim informacijama kojima raspolažemo, deset je kandidata. Riječ je o šarolikoj skupini u kojoj je samo manji broj onih koji se već niz godina profesionalno bave europskim pravom, a više onih koji su se njime bavili tek usputno. Uz sadašnju sutkinju Općeg suda Vesnu Tomljenović, natječe se i dvoje profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta: Tamara Perišin i Siniša Petrović.
Među kandidatima je i dvoje pravnika koji rade ili su već radili kao pravnici lektori na Općem sudu EU: Ivana Božac, voditeljica službe hrvatskih pravnika lektora (oni na tome sudu prevode pravne spise), te bivši član te službe Igor Mateljan. U sud u Luxembourgu želi i zagrebački odvjetnik Andrej Matijević, splitski općinski sudac Željko Borić, sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Tanja Pavelin Borzić i sudac zagrebačkog Upravnog suda Hrvoje Miladin. Jedan od kandidata dolazi iz izvršne vlasti, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristijan Turkalj. Suci se biraju na mandat od šest godina.
