Vlada će, uz Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije, koji je u samom HDZ-u izazvao podjele, uložiti i posebnu interpretativnu izjavu, a ona će, kako doznajemo, prvo biti usuglašena s pravnim službama Europske komisije i Vijeća Europe.
Doznajemo to nakon što je u Vladi u utorak održan sastanak stranaka vladajuće koalicije, na kojem su svi izrazili svoj stav oko premijerove najave da će Vlada najkasnije idući tjedan predložiti Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije. No, s obzirom na to da je glavno pitanje postalo kako će izgledati ta posebna izjava, Plenković ne želi napraviti krivi korak pa će prije samog usuglašavanja u HDZ-u i drugim strankama koalicije izjavu poslati i Vijeću Europe te Europskoj komisiji, očito želeći izbjeći poljski slučaj.
To može značiti da se zbog tog procesa usuglašavanja zakon ni ne nađe na sjednici Vlade idući tjedan, kako je najavljeno, ali nije ni posve isključeno da će biti idući tjedan. Prije toga, kako doznajemo, premijer želi i u javnosti što više pojasniti da u Istanbulskoj konvenciji nema nikakve rodne ideologije, kako smatra dio Crkve, HDZ-a i civilnog društva bliskog kleru.
Osim toga, gotovo je sigurno da će Hrvatska imati i neke ograde, posebno vezane uz financijski aspekt, ali sve će, kaže nam nekoliko sugovornika, biti u skladu s Istanbulskom konvencijom, odnosno ograde će biti isključivo vezane uz one točke gdje su po Konvenciji moguće, poput pitanja odšteta od strane države žrtvama nasilja.
Ključan sastanak
- Premijer je rekao da ako i bude priložena posebna izjava, ona će biti u skladu s Ustavom. Prije toga svi klubovi većine dobit će tekst izjave na usuglašavanje, tako da sadržaj još nije definiran. No, čini mi se da ta izjava neće imati formalno-pravni učinak, nego će biti namijenjena dodatnom pojašnjavanju da šira javnost shvati o čemu se radi - kaže nam jedan zastupnik vladajuće većine.
Dodaje da će njima u stranci biti prihvatljive sve izjave i ograde koje će biti u skladu s Konvencijom i Ustavom.
- U zadnjih 10 godina, od 2008., doneseno je više od 20 zakona u kojima se spominje rod, i to je premijer naglasio. Ako su ti zakoni u skladu s Ustavom, onda je i Konvencija - smatra ovaj zastupnik vladajuće većine.
Jedan drugi sudionik sastanka u Banskim dvorima kaže pak kako je jasno da crkveni krugovi stvaraju tenzije oko Istanbulske konvencije, ali da u njoj nema nikakve rodne ideologije. Prema njegovu mišljenju, među zastupnicima vladajuće većine, koji nisu u HDZ-u, moglo bi biti troje ili četvero protiv ili suzdržanih, pa tako navodi Hrvoja Zekanovića iz Hrasta, koji će sigurno biti protiv, kao i Ivica Mišić. Suzdržan ili protiv mogao bi biti petrinjski gradonačelnik, reformist Darinko Dumbović. Iako je njegov šef Radimir Čačić apsolutno za ratifikaciju, njegova zamjenica u Petrinji snažno je vezana uz Katoličku crkvu. Protiv bi mogao biti i predsjednik HDS-a Goran Dodig.
- Kakva će biti ta izjava ovisit će isključivo o unutarnjim odnosima u HDZ-u i kada se postigne jedan širi konsenzus, da se zadovolje sve strane, onda će ići i nama na usuglašavanje, a tekst će prethodno biti usuglašen s Bruxellesom, pa je moguće da zakon ne bude ni idući tjedan na sjednici Vlade - kaže naš sugovornik.
Poliranje prijedloga
Treći sudionik sastanka pak napominje da ta izjava mora biti umjerena i u skladu s Ustavom te će se zbog toga usuglašavati s Europskom komisijom i Vijećem Europe.
- Nije se pričalo o sadržaju izjave, ali rečeno je da mora biti u skladu s Ustavom. Mi moramo napraviti takvu izjavu koja neće biti u sporu s onim što je u Konvenciji. Formalno-pravno ona neće značiti ništa, ali zbog svih kritičara moramo jasno dati do znanja da ta rečenica, gdje se govori o rodu, nije usmjerena prema spolu, nego prema društvenom opredjeljenju da su muškarac i žena ravnopravni, a da je nasilje često rodno uvjetovano. A u hrvatskom Ustavu jasno se kaže što je obitelj te da je brak zajednica muškarca i žene - kaže ovaj član vladajuće koalicije.
Napominje da je sve krenulo od stavova Hrvatske biskupske konferencije (HBK), ali da je iste stavove HBK iznosio i kada se u vrijeme Sanaderove Vlade donosio Zakon o suzbijanju diskriminacije, gdje se također spominje rod.
- I što se dogodilo u zadnjih 10 godina? Imamo li šest rodova? Nemamo. Jasno je da se ovdje ne radi o tome i da je ova tema napuhana - kaže naš sugovornik.
Dodaje kako ne vidi razloga da neki budu protiv Konvencije preslikaju li se u izjavu definicije iz Ustava o obitelji i braku.
Prebrojavanje
- Ali ne treba očekivati čuda od te izjave. Ona će biti ograničenog karaktera i u okviru Ustava. Vjerujem da će biti više od 100 zastupnika koji će na kraju glasati za ratifikaciju, a najviše 10 njih moglo bi biti protiv - prognozira ovaj zastupnik vladajuće većine.
Neki naši sugovornici spominju i da bi izjava mogla ići u smjeru pojašnjavanja definicije roda, što je praktički već sastavni dio Konvencije. Naime, u pojašnjavajućim izvješćima Istanbulske konvencije obrazlaže se definicija roda i rodno uvjetovanog nasilja, pa se tako izričito kaže kako je termin rod temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom, da postoje i društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce, ali i da termin “rod”, prema ovoj definiciji, nije zamišljen kao zamjena za termine “žena” i “muškarac” koji se rabe u Konvenciji.