StoryEditor
VELIKI PROBLEM

DETEKTORAŠI, PLJAČKAŠI BAŠTINE Tko su ljudi koji kupuju detektore metala, hodaju po povijesnim nalazištima i uništavaju grobnice iz prapovijesnog doba

 
 Željko Hajdinjak / CROPIX

Stvar je zapravo vrlo jednostavna. Kad detektor ispusti zvuk, oni prema njegovu intenzitetu ili tonu, razlikuju koliko je pronađeni metal duboko ispod zemlje. Tada krenu s kopanjem koje nekad završi pronalaskom bezvrijednog komada metala, ali vrlo često se nađu i kovanice iz davnog vremena ili vrijedan nakit iz prapovijesti. Sebe nazivaju “zaljubljenicima u povijest ili u friški zrak”, ali njihova “ljubav” uglavnom ima konkretnu cijenu - od 20 eura za rimski novčić, preko 300 kuna za kopču sličnu brošu, do nekoliko tisuća kuna za zlatni nakit ili očuvanu posudu.

Kolekcionari predmet plaćaju onoliko koliko je on vrijedan za njihovu kolekciju, a što je često individualna procjena. No, budući da je sve pronađeno ispod površine zemlje u vlasništvu države, šetači prirodom s detektorom metala državu godišnje opelješe za milijunske iznose. Upoznajte detektoraše, ljude koji s detektorima metala, vrijednima i do 10.000 eura, satima šetaju poljima u sjevernoj Hrvatskoj tragajući za vrijednostima skrivenima pod zemljom, čime uništavaju vrijedna povijesna nalazišta.

Arheolozi su bijesni na njih, a sve je ozbiljnije taj “hobi” počela shvaćati i policija. Kako funkcionira crno tržište arheoloških nalaza čiji je epicentar za ovaj dio Europe, kako tvrde stručnjaci, u Bavarskoj, tko se bavi prodajom te ima li lijeka protiv detektoraša, samo su neka od pitanja koja smo pokušali odgonetnuti u razgovoru s brojnim stručnjacima upoznatim s ovom tematikom. Povod je vrlo jasan - nedavno otkriće o uništenju grobnice iz prapovijesnog doba u Jalžabetu, gdje su pljačkaši iskopali osam metara dubok bunar i 20-ak metara tunela pod zemljom pa tri godine sustavno pljačkali vrijednosti tu pokopanog halštatskog kneza.

Moderni detektori

Za pljačku je osumnjičen Robert Markovčić Moko, samozvani šaman iz Svetog Đurđa kod Ludbrega. Kod njega su i pronađeni artefakti neprocjenjive vrijednosti - bogata brončana i željezna oprema konja, komadi luksuznog namještaja ukrašeni koštanim intarzijama. On krađu negira i kaže da su grobnicu opljačkali “lokalni dečki u potrazi za zlatnom kočijom”. Detektoraša je bilo oduvijek, ali se prema riječima dr. Saše Kovačevića iz Institita za arheologiju sve intenziviralo nakon što su detektori postali jeftiniji i širokodostupni. Moderni detektori metala uglavnom su sofisticirani i skupi uređaji i u usporedbi s njima detektor Arheološkog zavoda je “stara kanta”, kaže dr. sc. Saša Kovačević.

Željko Hajdinjak/Hanza Media
 

- Stvar je postala alarmantna. Ta tehnologija užasno brzo napreduje, dostupna je svima, a zakonska rješenja i inercija cijelog sustava ne prate dovoljnom brzinom taj razvoj. Ne znamo tko treba podnijeti prijavu, koji je dokazni postupak... To su prilično trome situacije u kojima se godinama čeka na eventualnu reakciju - priča Kovačević.

Detektoraštvo je, kaže naš sugovornik, doslovce eksplodiralo i njime se bavi puno ljudi, svakakvih profila. - Ima tu i zaljubljenika u prošlost, ali većina njih profesionalno, na najgori način i s najgorim motivima ruje po arheološkim lokalitetima, pa trguje nalazima - govori Kovačević.

Razbojnici su se posljednjih godina posebno okomili na Varaždinsku županiju. Sjever Hrvatske pravo je arheološko blago, a posljednjih su desetak godina, zahvaljujući europskom novcu, arheolozi česti gosti na poljima Varaždinske županije. S njima su, međutim, na nalazišta stigli i detektoraši. Svoju nazočnost pravdaju uvijek jednakom romantičnom pričom o ljubavi prema starinama ili povijesti i povijesnim ritualima. O novcu nema ni govora.

- Da netko Muzeju i donese predmet na prodaju, ja mogu reći da on košta tisuću, dvije, tri tisuće kuna... No, ako znam gdje je on bio, što je bilo uz njega i stavim ga u kontekst, njegova vrijednost se ustrostručuje. Zato se i može govoriti o pljačkama milijunskih vrijednosti - kažu naši sugovornici iz mjesnih muzeja.

Objašnjavaju kako “pljačkaši arheoloških nalazišta” tvrde da muzejima rade uslugu pronalazeći arheološko blago i time pokušavaju opravdati svoj hobi.

- No, ne znam kakvu Hrvatska ima korist od tog blaga kad nikad nijedan detektoraš, prema mojem iskustvu, a ono nije malo, pronađeni predmet nije predao Muzeju - govori arheologinja.

Zabrinuti stručnjaci

- Mi nemamo nikakvu suradnju, a za nju ne postoji ni zakonska osnova. Sve što je pronađeno ispod zemlje, pa makar i jedan milimetar, prema hrvatskom je zakonu vlasništvo Republike Hrvatske. Bilo da se radi o vodi, bezvrijednom kamenu ili zakopanom novcu - nabraja.

Ono što naše sugovornike zabrinjava, jest brza reakcija detektoraša nakon što se otkrije novi arheološki lokalitet. Naši sugovornci opisuju susret s desetak detektoraša na iskopu antičkog nalazišta uz rijeku Plitvicu.

Željko Hajdinjak/Hanza Media
 

- U šikari je bio parkiran automobil, koji se nikako nije mogao vidjeti s ceste. Na svježe izoranom lokalitetu je stajao tip s detektorom. Imao je par komada rimskog novca, brončani kolut s rimskih kola. To je bio friško izoran lokalitet. To znači da je imao dojavu jer lakše je detektorima proći preko izoranog polja kad se gotovo ne mora kopati da bi se došlo do nalaza. Samo ih vade. Kada smo prišli, predao je samo nalaze, opravdao se da nije znao da je to lokalitet i otišao. Mi ga ne smijemo legitimirati - govori arheologinja iz Gradskog muzeja Varaždin, koja želi ostati anonimna iz osobnih razloga.

Sličan slučaj dogodio se i na nalazištu Zbelava. Tamo se pak grupa koja je pretraživala lokalitet predstavila kao Udruga detektorista. Ta ista grupa okuplja se na društvenim mrežama, a broj koji je naveden kao kontakt se ne koristi. Predsjednik Udruge je Milan Radmanović, a službeni su se “detektoristi” u fokusu lokalnih medija našli nakon što ih je arheolog dr. sc. Saša Kovačević spomenuo u vezi s najvećom pljačkom arheološkog prapovijesnog nalazišta, Bistričaka kod Jalžabeta. Oni su bili, napisali su, “zetečeni donošenjem zaključaka bez provedene istrage”.

Atmosfera linča

“Time se unaprijed osuđuje skupina hobista, entuzijasta, zaljubljenika u povijest i donatora svojih nalaza mnogim hrvatskim muzejima... Povezivati predmetnu pljačku s detektoristima samo zato što su prije toga viđeni na tom području je neozbiljno i, konačno, vrlo opasno, jer kolege izlaže atmosferi linča”, napisali su u svojem negodovanju u lokalnim vijestima. Tada ih je zasmetala Kovačevića izjava da je “njihovo ponašanje preraslo u divljanje bez kontrole”. Na kraju svojeg demantija policiji su zaželjeli da što prije pronađe kradljivce te da se arheološki materijali vrate kamo pripadaju - u muzej. Pokušali smo u više navrata kontaktirati navedenu udrugu, no bezuspješno, pa je tako ostalo otvoreno pitanje jesu li bilo koji pronađeni predmet i sami vratili muzeju.

Dr. Kovačević je uvjeren da su detektoraši najveći pljačkaši hrvatske kulturne baštine. Udrugu neće imenom spomenuti, ali će reći da “to što je netko kupio detektor, ne znači da ima sva legalna prava i hodati uokolo s detektorom metala”.

Željko Hajdinjak/Hanza Media
Detektor metala kojeg koristi institut
 

- To je kao da sad vi i ja kupimo fenomenalni zubarski stolac, bolji od onog koji ima naš zubar, pa malo ljudima popravljamo zube, ali se pravila o obavljanju zdravstvene djelatnosti na nas ne odnose jer nismo zubari - ironičan je dr. Kovačević.

Što zakon kaže o detektorašima? Stvar je vrlo jasna. Arheolog Kovačević ne može tek tako uzeti detektor i otići tragati za arheološkim lokalitetom.

Da bi izašao na teren, prvo o tome mora obavijestiti policiju i nadležni muzej. Nakon toga mora pokazati stručnost ekipe koja će voditi iskapanja, kakva je njihova financijska konstrukcija, mora navesti gdje će nalazi biti restaurirani, koji će ih muzej pohraniti te na kraju napisati izvještaj nakon završetka detektiranja. - Što god netko izvadi iz zemlje vezano uz arheologiju i to zadrži za sebe, čini kazneno djelo i pljačka Republiku Hrvatsku - uvjereni su naši sugovornici.

Arheolozima nije poznato je li do velike pljačke arheološkog blaga u Jalžabetu i policijske prijave osumnjičenih Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu ikad prije neki pljačkaš pod zemljom pronađenih artefakata završio na sudu. U Policijskoj upravi varaždinskoj navode kako su u posljednjih nekoliko godina evidentirali nekoliko slučajeva u kojima je postojala sumnja na neovlašteno provođenje arheoloških istraživanja. Pritom je nekoliko osoba zatečeno u pretraživanju terena pomoću detektora metala i u posjedu predmeta za koje je postojala sumnja da se radi o arheološkim nalazima koji potencijalno predstavljaju kulturno dobro Republike Hrvatske. U policiji kažu da surađuju s Općinskim državnim odvjetništvom u Varaždinu i Ministarstvom kulture, Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, no da tijekom dosad provedenih kriminalističkih istraživanja nisu podnesene kaznene prijave ili optužni prijedlozi koji bi se odnosili na protuzakonita ponašanja počinjena od strane tzv. detektoraša. Crno tržište arheoloških nalaza je veliko, a poznati su i europski epicentri u kojima se njima trguje. Jedan od njih je i u Bavarskoj.

Nema zakonske regulative

- Bavarska nema regulirano ovo pitanje pa mnogo nalaza s jugoistoka Europe, ali i onih iz bliskoistočnih sukoba, prolazi tom rutom do bogatih kolekcionara - kaže Kovačević. Tko se opeče, puše i na hladno, pa su Egipat i Grčka, čija se blaga nalaze u muzejima diljem svijeta, toliko rigidni u čuvanju baštine da se iznošenje samo jednog kamenčića s neke od plaža smatra kaznenim djelom. Istodobno su “ljubitelji prirode i svježeg zraka” opremljeni detektorom u Varaždinskoj županiji pokrali arheološke nalaze vrijedne milijune. Budući da je turizam okosnica hrvatskoga gospodarstva, a arheološka su nalazišta ogroman turistički potencijal, dr. Saša Kovačević ovakvo pljačkanje arheoloških nalazišta naziva oblikom - terorizma.

- Uništava se potencijal jednog kraja, u ovom slučaju varaždinske regije, da se razvije u budućnosti. Jedanput uništite tu priču i ona je gotova. A detektoraši baš to rade. I pritom državu pljačkaju za milijune - zaključuje dr. Saša Kovačević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:26