Potpuni prekid opskrbe naftom i plinom iz Rusije u Europskoj uniji može ugroziti oko 11 posto radnih mjesta u 14 najvažnijih industrijskih djelatnosti Unije, procijenila je osiguravateljska kompanija Allianz u analizi "Tko bi se trebao bojati zaustavljanja ruske opskrbe energijom?" Od prosjeka EU, prema istom izvoru, rizik gašenja radnih mjesta u hrvatskoj industriji u slučaju potpunog embarga na ruski plin i naftu još je veći te iznosi 13 posto.
"Europska unija može lako upravljati trenutnim embargom na uvoz sirove nafte iz Rusije, no trenutačni prekid uvoza prirodnog plina iz Rusije vjerojatno će uzrokovati ozbiljne posljedice i poremećaje u opskrbi.
Prehrambena industrija
Osim što mnoge članice Unije mnogo više ovise o Rusiji u pogledu plina u odnosu na naftu, globalna tržišta plina već su vrlo uska za potražnju", jedno je od polazišta u analizi Allianza koji je razmatrao i posljedice energetskog embarga na dodanu vrijednost u industriji EU. I tu stojimo lošije od prosjeka Unije. Naime, dok je Allianzova procjena rizika gubitka dodane vrijednosti za industriju 13 posto, u slučaju Hrvatske istovrsna procjena iznosi 14 posto.
U spomenutom istraživanju razmatrao se utjecaj prekida uvoza nafte i plina u EU, među ostalim za autoindustriju, farmaceutsku, prehrambenu, drvnu i metalsku industriju te energetiku. Kao jedna od djelatnosti na udaru u Hrvatskoj, ako se obustavi dotok nafte i plina iz Rusije, u Allianzovoj analizi označena je i drvna industrija.
- Ne znam otkud im takva procjena jer svi koji poznaju energetske prilike u drvnoj industriji znaju da tvrtke iz naše branše u najvećem obimu koriste energiju koju same proizvedu, iz sječke i kore - komentirao je Stjepan Vojinić, član Uprave Pervanova, najveće drvoprerađivačke kompanije u Hrvatskoj.
Kada govorimo o plinu, dodaje Vojinić, on u energetskim potrebama drvne industrije sudjeluje s 0,5 posto, ne više.
- Znači, tu se može raditi o strojevima na plinski pogon, a nikako, primjerice, o grijanju na plin jer toplinsku energiju proizvodimo sami. Slično je i s električnom energijom, a nafta bi mogla imati efekt na transport. No, ako je kupac taj koji osigurava prijevoz proizvoda, onda ni tu rast cijena na nas nema izravnog utjecaja. Priča o neizravnim učincima daleko bi nas odvela - zaključio je naš sugovornik.
Najviše bi se, prema Allianzovoj analizi, ruski energetski embargo u slučaju hrvatske industrije odrazio na prehrambenu i metalsku industriju te energetiku. Pokušali smo u udrugama tih industrija dobiti osvrt na spomenuti nalaz Allianza, no poručeno nam je da im nisu poznati nalazi Allianza te ih ne bi niti komentirali.
Fosilna goriva
- Budući da naša energetika pretežno ovisi o fosilnim gorivima, izloženost restrikcijama na uvoz nafte, plina i ugljena iz Rusije mogla bi biti značajna i odraziti se na cijene električne energije koju plaća industrija. S druge strane, neke naše članice već su dobile i za 100 posto veće račune za struju, tako da već žive scenarij većih cijena energije - poručio nam je u neslužbenom razgovoru čelnik jedne od udruga u industriji, suzdržavši se od osvrta na Allianzovu analizu jer mu, kaže, nije poznato na temelju čega je napravljena.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 14 djelatnosti koje je analizirao Allianz zaposleno je oko 500 tisuća radnika tako da bi crni scenarij koji Allianz proriče doveo do ukidanja 65 tisuća radnih mjesta. Ako je neka utjeha, najgori scenarij Allianz, u slučaju energetske željezne zavjese prema Rusiji, predviđa za Češku, Slovačku, Sloveniju, Mađarsku i Poljsku u kojima bi se raspon radnih mjesta u riziku mogao kretati između 16 posto u Poljskoj i 20 posto u Češkoj. I po pitanju moguće izgubljene dodane vrijednosti na industriju unutar EU zbog embarga na ruske energente Češka je prva s procjenom od gotovo 25 posto, a iznad 20 posto "minusa" su i Slovenija i Slovačka.