Devetero za glavnog ravnatelja HRT-a u četvrtak je predstavilo svoje programe pri čemu su najviše isticali potrebu vraćanja povjerenja građana u HRT i njegovu modernizaciju i transformaciju u, kako su isticali, istinski javni servis svih građana.
Svoje programe na tribini u Novinarskom domu predstavili su Sanja Ivančin, Gordana Grandov, Dražen Miočić, Ivo Kujundžić, Nikola Kristić, Dario Špelić, Ivica Zadro, Dražen Rajković i Željko Valentić, a od poznatih kandidata pozvanih na tribinu nisu se odazvali Robert Šveb, Anita Šimić Bitunjac i Anja Šovagović Despot.
Sanja Ivančin, producentica na HRT-u, istaknula je kakoprvo treba postići da ljudi opet vjeruju HRT-u. Ocijenila je kako je trenutno povjerenje na niskoj razini, a za njegov povratak nužna je kvalitetna i dobra organizacija.
Bivša rukovoditeljica financija HRT-a Gordana Grandov kao osnovne teme naglasila je novu organizaciju javne radiotelevizije, poboljšanje interne i eksterne komunikacije, financijsku konsolidaciju i tehnološku inovaciju. Glavni izazov novom glavnom ravnatelju HRT-a bit će uspostava povjerenja među zaposlenicima, kazala je.
Doprinos kulturi
Urednik HTV 4 Dražen Miočić naglasio je kako je pogrešna percepcija promatrati HRT samo kroz prizmu informativnog programa, istaknuvši da javna radiotelevizija ima nemjerljiv doprinos kulturi, znanosti i obrazovanju te u budućnosti treba provesti ulaganja i modernizaciju kako bi u uvjetima sve veće borbe na tržištu u potpunosti ostvarila funkciju javnog servisa.
Ivo Kujundžić, urednik HRT-ova programa za Hrvate izvan Hrvatske, poručio je da javna radiotelevizija može ići naprijed uz novu organizaciju sustava i zadržavanje kvalitetnih novinara i urednika, montažera, snimatelja i ostalih medijskih profesionalaca. Zalaže za smanjivanje plaće glavnog ravnatelja, koja iznosi oko 25.000 kuna, ali i rukovoditelja jer treba povećati plaće montažerima i snimateljima na HRT-u, među kojima ima i onih s mjesečnim primanjima od 5000 do 6000 kuna.
Problematična vanjska produkcija kao leglo moguće korupcije
Dugogodišnji urednik i novinar HRT-a Nikola Kristić istaknuo je potrebu modernizacije javne radiotelevizije i prilagođavanje novim korisnicima, slikovito kazavši kako sa svojim višegodišnjim iskustvom on može biti "remorker koji će pokrenuti HRT".
Urednik Hrvatskog radija i član Nadzornog odbora HRT-a iz redova zaposlenika Dario Špelić ocijenio je da na HRT-u vlada organizacijski nered. Zalaže se za smanjenja broja rukovoditelja i određivanje njihove odgovornosti, a HRT mora zadržati i unaprijediti svoju funkciju javnog servisa.
Javni servis, a ne 'katedrala duha'
Radijski urednik i novinar Ivica Zadro naglasio je kako su osnove njegova programa transparentnost i modernizacija. HRT je nekada prednjačio u tehnološkim inovacijama, ali sada zaostaje, kaže Zadro. Dnevnik više ne može biti središte informativnog programa jer vijesti u realnom vremenu mogu biti objavljivane kroz sve kanale i formate.
Novinar, ekonomski stručnjak i bivši član Nadzornog odbora HRT-a Dražen Rajković napomenuo je kako se ovaj natječaj odvija u nenormalnoj situaciji jer je prethodni glavni ravnatelj u Remetincu. Situacija je dramatična i samo se oštrim rezovima može stanje popraviti. Smatra da je informativni program zapušten, a nevjerojatno je da s toliko novinara i kapaciteta HRT kaska u proizvodnji vijesti.
Novinar Željko Valentić kazao je kako HRT konačno treba prestati biti „katedrala duha“ i postati javni servis dodavši kako ga je zaprepastilo to što je HRT svoj istraživački magazin ''Labirint“ emitirao u 4 ujutro. Smisao javnog servisa je informacija, a to danas nemamo, kazao je.
U raspravi su kandidati najviše govorili o vanjskoj produkciji, koju HRT preskupo plaća, a ona koristi i HRT-ove resurse. Smatraju kako je to leglo moguće korupcije, pa treba ulagati u vlastitu proizvodnju, jer HRT za to ima kapacitete.
Također su ocijenili neprimjerenim tužbe koje je HRT pokrenuo protiv nekih nakladnika i novinara, uključivši i predsjednika Hrvatskog novinarskog društva Hrvoja Zovka.