KAKAV BAHATLUK

Dignuli zidove do mora i od kuće napravili neprobojan dvorac, građani na nogama: ‘Pa ovo je SAO Krajina u Cresu!‘

Ispred kuće i dvorišta na Cresu sazidan je bedem koji vlasnika i goste štiti od građana, pravih suvlasnika okupiranog terena

Sporna gradnja na Cresu

 Čitateljica/Morski.hr

S otoka Cresa Morski.hr je od čitateljice dobio snimku idilične kućice u samom gradu Cresu, točnije na Jadranskoj obali s kućnim brojem 16, gdje su gazda ili gazdarica ispred kuće i dvorišta sazidali bedem koji njih i njihove goste štiti od nemilih prolaznika te ostalih građana, odnosno pravih suvlasnika terena kojeg su okupirali.

"SAO Krajina u Cresu", jedan je od komentara na društvenim mrežama ogorčenih građana koji ne smiju proći pomorskim dobrom na lokacijama poput ove. Odnosno možete, ako ćete zaplivati tih 15 metara obale.

- Kako je moguće da u Hrvatskoj privatna kuća sa svojim dvorištem zauzme plažu i pomorsko dobro, koje bi, kao trebalo biti javno, i ne dozvoliti vezanje gomonija i izlaz na ulicu s plaže? Baba sa ponestre viče, nakon što je ljubazno zamolimo za prolaz: "NE MOŽE?!" Pa kako to? Na Cresu, Jadranska Obala 16. Nakon toga idem ulicom, sve puno kapelica i raspela, pobožnost i kršćanstvo na N-tu. Svi smo braća, podijelimo koricu kruha sa svima - poručila je čitateljica.

image
Čitateljica/Morski.hr

Morski.hr je nazvao tamošnjeg Lučkog kapetana Jordana Veškovića.

- Pa tu kuću je napravila Austro-Ugarska. Nije ona tu od jučer i znate li koliko je još takvih u Cresu? - rekao je on. A na komentar da nismo više u Austro-Ugarskoj i da je na snazi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji vrlo precizno i nedvojbeno ovo više ne tolerira, odgovara:

- Imate hidrograđevinskog inspektora, neka vam on odgovori zašto se to ne ruši - kazao je za portal lučki kapetan. Na pitanje hoće li izići na teren i građanima, prema Zakonu omogućiti slobodan prolaz općim dobrom, kategorički odgovara:

- Neću dolaziti, ni govora!

U izradi nacrt pravilnika

I doista, dok je lijevo i desno od ove čestice na pomorskom dobru upisana Republika Hrvatska, na ovoj čestici 3971/1 stoji privatni vlasnik. To je, podsjeća Morski.hr, prema novom Zakonu o pomorskom dobru nemoguće jer je prema članku 5., stavku 1. Pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Drugim riječima, vlasnik ovog objekta je dužan omogućiti svima slobodan prolaz na pojasu općeg pomorskog dobra, a institucijama da štite Zakon.

image
Čitateljica/Morski.hr

Iz Ministarstva mora Morski.hr je neslužbeno doznao da se upravo ovih dana radi na Nacrtu pravilnika o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom koji bi trebao riješiti ovakve dileme.

Doznaje se i da je u takvoj situaciji, ako se može dokazati da je netko vlasnik čestice u moru, koja je nekad davno upisana kao vlasništvo, ovo doista moguće. No, kako novi Zakon više ne priznaje vlasništvo u moru niti, prema članku 6., stavku 3. najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda, svi će se dosadašnji vlasnici izvlastiti, a na takvim mjestima će se rušiti ovakvi zidovi, te izgraditi javna šetnica. Sve je ovo, naravno i pitanje prostornog plana i plana upravljanja gradova i općina koji moraju utvrditi granicu pomorskog dobra.

image
/Screenshot/morski.hr

Nakon toga, prema članku 220. istog Zakona pomorsko dobro će se upisati zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a upisanim vlasnicima pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2024 18:06