Ured predsjednice priprema novu političku platformu prema Bosni i Hecegovini. U osnovi, inicijativa koju pokreće Kolinda Grabar-Kitarović sadrži dva aspekta: jačanje položaja Hrvata u BiH, a zauzvrat će Hrvatska pokušati pomoći susjednoj državi u izlasku iz međunarodne izolacije i ubrzanju puta prema Europskoj uniji, potvrdio je suradnik predsjednice Grabar-Kitarović u razgovoru za Jutarnji list.
Podrška Njemačke
O inicijativi će se razgovarati sutra kada u Zagreb dolaze članovi Predsjedništva BiH. Iako se radi o planu koji je razrađen u Predsjedničkom uredu na Pantovčaku, očekuju podršku Ministarstva vanjskih poslova i ministra Mire Kovača. Uostalom, Tim Orešković je u Njemačkoj, također, otvoreno pojasnio kako Hrvatska i ubuduće planira utjecati na susjedstvo, a ne zatvoriti vrata regiji, kako su očekivali desni krugovi. Na pitanje o Hrvatskoj kao mostu između EU i regije jugoistočne Europe, premijer Orešković kazao je kako vidi ulogu Hrvatske kao lidera u regiji. “Srbiji, Bosni i Hercegovini pružit ćemo podršku i to sam naglasio i tijekom sastanka s kancelarkom Angelom Merkel”.
Fokus je na BiH zbog strateške povezanosti s ovom zemljom, ali i - prema mišljenju ovdašnje politike - prilično nezadovoljavajućeg položaja tamošnjih pripadnika hrvatskog naroda. Prema riječima osobe koja je duboko involvirana u pripremu inicijative, u pitanju je plan koji obuhvaća četiri područja:
Prvo, Hrvatska bi snažnije nego do sada podržavala put BiH prema Europskoj uniji, a za ovakvu politiku ima podršku Njemačke i Amerike, koje su zainteresirane za stabiliziranje prilika na Zapadnom Balkanu. O ovome se neformalno razgovaralo s vodećim bošnjačkim političarom Bakirom Izetbegovićem, koji je podržao ovu ideju. Drugo, “čvrsto će se tražiti” osiguranje konstitutivnog statusa Hrvata, koji ne smiju postati manjina u Bosni i Hercegovini. Usto, treba promijeniti izborni zakon kako bi članove Predsjedništva BiH mogli birati isključivo njihovi sunarodnjaci, a ne i birači iz druge dvije nacionalne zajednice. Pritom se neće tražiti osnivanje trećeg entiteta, koji zagovara dosta tamošnjih Hrvata, ali, možda su moguće neke promjene granica unutar kantona, no, isključivo bošnjačko-hrvatskim političkim dogovorom i bez miješanja sa strane.
Ključni projekti
Treće, pripremit će se prijedlozi kvalitetnije gospodarske suradnje između dvije države.
Četvrto, Hrvatska i Bosna razradit će zajedničke prometne projekte kao što su Koridor 5C i Jadransko-jonska autocesta. U ovom dijelu Hrvatska je spremna lobirati u Bruxellesu kako bi se dio sredstava iz europskih fondova preusmjerio za infrastrukturne projekte u BiH, što bi pokrenulo privredni razvoj susjedne države.
Prešućeni problemi
Izgleda kako važnu ulogu u ovom planu ima Mate Granić, koji je nedavno imenovan posebnim savjetnikom predsjednice Republike. Granić ima dugogodišnje iskustvo vezano za Bosnu i Hercegovinu jer je još 1994. odradio važnu ulogu u zaustavljanju rata između Hrvata i Bošnjaka i sklapanja Washingtonskog sporazuma. Osim toga i dalje ima veze s političkim krugovima u SAD-u i Njemačkoj, a to su zemlje izrazito zainteresirane da BiH ostvari nekakav napredak.
I Kolinda Grabar-Kitarović je odmah nakon pobjede na predsjedničkim izborima najavila kako treba promijeniti politiku prema BiH.
“Dosadašnja hrvatska službena politika prema BiH bila je isključivo deklarativna, protokolarna i prilika za slikanje”, izjavila je u proljeće 2015. Kolinda Grabar-Kitarović.
Četiri ključne točke
1. Hrvatska će snažnije podržati put BiH u EU.
2. Zauzvrat će inzistirati na konstitutivnosti hrvatskog naroda na cijelom području susjedne države bez formiranja trećeg, hrvatskog entiteta
3. Razrada konkretnih projekata gospodarske suradnje
4. Hrvatska će lobirati u Bruxellesu za zajedničke infrastrukturne projekte poput koridora 5C i Jadransko-jonske autoceste koji bi se mogli financirati i fondova EU