Vrlo brzo nakon što se uselio u novi ured na četvrtom katu zgrade Importanne galerije na Iblerovu trgu, novi direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić u njemu je ostavio svoj rukopis. Među ostalim, u oči već na prvu upadaju fotografije obitelji, supruge i sinčića od kojih je, s obzirom na to da su oni ostali živjeti u Rijeci, privremeno razdvojen.
Staničić stoga svaki slobodan trenutak lovi da bi pohitao obitelji s kojom, između ostaloga, uživa u opuštanju i kuhanju. Baš prošli tjedan prvi je put u životu, priznaje, spremio špagete od bundeve. Rijetki su to trenuci odmora od ambicioznog posla koji je stavio pred sebe: ako već ne povećati, onda barem zadržati sadašnju turističku statistiku i u 2018. godini od koje se već sada puno očekuje.
Prošla su dva i pol mjeseca otkako ste preuzeli Glavni ured HTZ-a. U kakvom ste stanju zatekli sustav?
- Zatekao sam ga u korektnom i solidnom stanju, ali on uvijek traži određene modifikacije u smislu promjena načina rada ili unapređivanja nekih procesa u skladu s onime što danas traže turističko tržište i tehnologije. Zahtijevaju se suvremeni načini komunikacije i marketinga, koje HTZ u tom smislu i provodi. Mnogo očekujemo od izmjena zakonskih okvira, s obzirom na to da je Ministarstvo turizma formiralo radnu skupinu koja počinje s izradom prijedloga izmjena zakona o sustavu turističkih zajednica. Od početka mandata sustavno sam obilazio teren, cijelu obalu i dio kontinenta, i to u cilju uspostave kvalitetnije i kontinuirane komunikaciju između Glavnog ureda i TZ-ova, jer je to bitno za ostvarivanje naših ključnih ciljeva, odnosno jačanja nacionalnog turističkog brenda.
Hoće li biti ukidanja nekih manjih TZ-ova za koje se smatra da ne ispunjavaju svoju primarnu svrhu?
- Sustav TZ-ova treba promatrati u kontekstu razvoja turističkog sektora u globalu. Ne treba ići na ukidanja TZ-ova, postoje primjeri malih zajednica koje imaju malo širu ulogu od isključivo promocije neke sredine. Jedna od smjernica izmjena zakona je ta da te, uvjetno rečeno male TZ-ove, razvijamo u pravcu njihova udruživanja. Gost ne dolazi u mikrodestinaciju nego želi vidjeti čitavu regiju, možda čak i zemlju. Zato treba ići prema njihovu udruživanju, posebno financijskom, jer će time one biti jače na tržištu i potentnije u smislu oglašavanja i promidžbe.
Koje ste si konkretne zadatke odredili? Hoće li biti otvaranja nekih novih ili zapuštenih tržišta?
- Turizam determiniraju dva strateška dokumenta: Strategija razvoja turizma do 2020. godine te Strateški marketinški plan HTZ-a do 2020., u kojem su glavni ciljevi jačanje nacionalnog brenda, povećanje potrošnje gostiju te produženje glavne sezone. Naše zadaće u tom su smislu usmjerene na ostvarivanje tih ciljeva, prije svega na redefiniranje i promjene zakonskih okvira sustava turističkih zajednica, što je preduvjet za jačanje nacionalnog brenda. Sljedeća aktivnost vezana je uz jačanje posebnih oblika turizma poput zdravstvenog, kulturnog i drugih oblika, jer upravo te niše utječu na produženje sezone. To su proizvodi koji nisu vezani isključivo uz “sunce i more”, i koji mogu biti motivi dolazaka i u nekim drugim mjesecima, izuzev razdoblja od lipnja do kraja rujna. Posebno bih naglasio kontinent i ruralno područje, u kojima postoji ogroman potencijal pa bi ključna zadaća trebala biti i poticanje tih oblika ponude. Bitan je i segment kongresne ponude, u kojoj Hrvatska itekako ima što ponuditi, posebno u Zagrebu, Dubrovniku, Opatiji ili Rovinju, koji mogu biti nositelji te ponude. U tim su destinacijama izgrađeni vrlo kvalitetni hotelski kapaciteti i infrastruktura, a vjerujem da u budućnosti možemo očekivati i nove kongresne centre. Intenzivno radimo i na jačanju avioprometa prema ključnim destinacijama jer želimo pojačati broj gostiju koji ovamo dolaze avionom. Većina aviokompanija s kojima sam razgovarao predviđaju povećanje broja linija te uvođenje sasvim novih, pa možemo očekivati da će se u sljedećoj godini zadržati uzlazni trend avio-gostiju. Ove godine rast fizičkog prometa bio je dvoznamenkast, i bit će pravi izazov to zadržati i sljedeće godine.
Hoće li izmjene zakona ići za promjenom distribucije sredstava iz boravišne pristojbe?
- Ne bih prejudicirao kako će se raditi raspodjela novca, jer su prijedlozi izmjena tek u fazi analize. Znamo kako se novac danas dijeli, ali trenutačno se rade projekcije što bi bilo oportuno mijenjati u budućnosti.
Veliki potencijal dolazi s istočnih tržišta. Kakav proizvod treba ponuditi tom tržištu?
- Kako bismo napravili veći iskorak prema dalekoistočnim tržištima, preduvjet je dobra povezanost aviolinijama. Nešto se u tom smislu napravilo, primjerice s Emiratesom, s kojima smo uspostavili vrlo dobru suradnju, a razgovaramo i s ostalim potencijalnim prijevoznicima kako bismo otvorili nove linije. Isto vrijedi i za zapad; uskoro putujem u SAD, gdje ću razgovarati s predstavnicima aviokompanija kako bismo obnovili razgovore o uvođenju direktne aviolinije. Naša orijentacija je, osim zadržavanja sadašnjih razina na ključnim emitivnim tržištima, napraviti veći iskorak u Skandinaviju i Veliku Britaniju, ali orijentirati se i na istočne zemlje koje su turistički vrlo potentne. Na prvome mjestu je Kina, ali bilježimo i vrlo dobre rezultate na japanskom, kao i korejskom tržištu. Aktivno radimo na tome da otvorimo dva nova predstavništva, jedno u Šangaju, u okviru Hrvatske gospodarske komore, a s obzirom na interes Korejaca za Hrvatskom, želja nam je otvoriti predstavništvo i u Seulu. U perspektivi je i otvaranje jednog predstavništva u Los Angelesu, s obzirom na to da nam je kroz ured u New Yorku teško pratiti sve aktivnosti na američkom i kanadskom tržištu.
Hoće li biti kakve reorganizacije unutar Glavnog ureda?
- Bit će, ona će uslijediti u naredna dva mjeseca, jer sa siječnjem želimo imati organizaciju utemeljenu na specifičnim aktivnostima ureda. Moramo pokriti sve što ured radi, a postojeća organizacija stara je nekoliko godina, zbog čega je želimo osvježiti. Ipak, ne mogu o detaljima jer još nismo sve definirali, ali svakako će naglasak biti na jačem brendiranju te digitalnim komunikacijama i kampanjama.
Hoćete li seliti Glavni ured, kao što se ranije špekuliralo?
- Činjenica je da smo danas u prostoru koji je u našem vlasništvu, ali čini mi se da ćemo morati potražiti neku alternativu u smislu kvalitetnijih uvjeta rada. Hoće li to biti u pravcu traženja novog prostora ili rekonstrukcije postojećeg, vidjet ćemo. No, jednu od te dvije mogućnosti morat ćemo iskoristiti.
Gdje vidite Hrvatsku za deset godina? Hoćemo li i dalje biti destinacija pretežno privatnog smještaja, s turizmom od lipnja do kraja rujna?
- Hrvatska je danas na mnogim tržištima među top destinacijama, i bit će nam izazov to zadržati. Svoju turističku priču morat ćemo graditi na kvaliteti, a tu nam je prednost raznolikost, kojom itekako možemo biti konkurentni na tržištu. Istovremeno, svjesni smo da nam smještajna struktura naših kapaciteta baš ne ide u prilog, s obzirom na to da u odnosu na neke konkurentske zemlje, imamo premalo hotelskog, a mnogo privatnog smještaja koji nam determinira sezonalnost poslovanja. Prema mojem mišljenju, jedini ispravni pravac je inzistiranje na kvaliteti i u privatnom smještaju, što nam je već potvrdilo i dosadašnje iskustvo, poput prakse ulaganja u bazene koji su dali svoj doprinos produljenju sezone. Naravno, tu se uvijek postavlja pitanje Hrvatske kao cjelogodišnje destinacije, čemu svakako trebamo težiti.
Suprotno strateškom planu, Hrvatska posljednjih godina bilježi rapidan rast privatnog smještaja i znatno slabiji rast hotelskog. Jesmo li tim ključnim dokumentom malo promašili?
- Ne mislim da je strategija pogriješila, to je vrlo dobro pripremljen dokument od nacionalnog značaja, čija je namjera odrediti pravac razvoja. U samoj provedbi strategije uvijek dolazi do objektivnih okolnosti koje utječu na odstupanja, ali neke su se destinacije istovremeno i brže približile okvirima koje predviđa ta strategija. Mi smo u fizičkim brojkama dostigli brojke iz tog dokumenta, ali u financijskim malo posustajemo, iako vjerujem da ćemo ih u perspektivi dostići. Ipak, za to nam je potrebna sinergija javnog i privatnog sektora u smislu izgradnje turističke infrastrukture, poticanja za razvoj i investicije te ulaganja u hotelske i druge kapacitete.
Zašto je kod nas tako teško promijeniti taj omjer privatnog i hotelskog smještaja?
- Teško je dati paušalni i kratki odgovor jer se situacija razlikuje od destinacije do destinacije. Niz elemenata utječe na razvoj hotelijerstva; prije svega tu su prostorni planovi, njihova usklađenost, poticajno poslovno okruženje, ali i sami investitori, koji mogu ili ne moraju prepoznati potrebu za novim kapacitetima. Mnogo toga treba posložiti da bismo ubrzali taj razvoj, a istovremeno imamo puno kapaciteta koji su izvan funkcije i na značajno nižoj razini nego što bi trebali biti.
Ministar Cappelli bio je najavio izmjenu slogana “Croatia, fulloflife”, ali se od toga na kraju odustalo. Kako se vama dopada taj slogan?
- Puno je bilo govora o tome je li slogan dobar ili loš, ali mišljenja sam da ga treba sagledati u okviru kompletnog komunikacijskog koncepta koji je HTZ izradio i kojim je u primjenu išao prije nepune dvije godine. Kontinuirano radimo istraživanja i pratimo efekte pa moram reći da je taj koncept od dobrog dijela struke pozitivno ocijenjen. Vjerojatno ga u određenim segmentima treba modificirati, ali pričekajmo 2018. godinu, kad ćemo imati mjerljivije pokazatelje.
Hrvati su prema svim pokazateljima opterećeni nametima. Primjerice, obveznici plaćanja turističke članarine su računovođe, vlasnici videoteka, izdavači, čak i vlasnici tvrtki za pranje tekstila. Treba li dio poduzetnika osloboditi te obveze?
- Dnevno se susrećemo sa sve većim potrebama za dodatnim financijskim sredstvima za kvalitetniju promociju na svjetskom tržištu, a ako želimo ostati konkurentni i zadržati tu razinu rasta, u promidžbu trebamo ulagati još više. Ako se usporedimo sa Španjolskom ili Italijom, mi u promociju ulažemo neusporedivo manje jer nemamo budžet kakvim raspolažu spomenute zemlje. HTZ se djelomično financira iz proračuna, ali mnogo većim dijelom ipak iz turističke članarine i boravišne pristojbe, pa ako želimo bolju promidžbu, više gostiju i veću potrošnju, moramo ulagati više, a to možemo samo uz financiranje. Realno, svi poslovni subjekti imaju koristi od turizma jer se u sezoni broj stanovnika utrostruči, čime se onda generira i veća potrošnja na tržištu, a samim time i prodaja. Osobno, turističku članarinu ne promatram kao namet niti trošenje, već isključivo kao ulaganje.
Kako na Hrvatsku kao turističku destinaciju utječu problemi koje ovdje imaju investitori? Recimo, kako će na promociju hrvatskog turizma utjecati međunarodna arbitraža zbog Golfa na Srđu?
- Mi direktno nemamo negativnih informacija ili odjeka od investitora. Ovo je specifičan primjer, ali moram biti iskren pa reći kako se u proteklih 15 godina u hrvatski turizam ipak mnogo ulagalo. Sljedeće godine planira se i više od ove godine, kad je uloženo 800 milijuna eura, i to u sve smještajne oblike i kapacitete. Investitori očito ipak prepoznaju interes za ulaganje u turizam kao ključnu djelatnost u kojoj mogu zaraditi.
Kako tumačite primjedbe nekih hotelijera da im je porezna presija razlog za odustajanje od investicija?
- Hotelijeri - a to znam jer sam nekad i sam bio hotelijer - traže neki stabilan okvir poslovanja kako bi mogli planirati svoje aktivnosti nekoliko godina unaprijed. Mislim da je to ključna pretpostavka za daljnje razvijanje ove razine investiranja u Hrvatskoj.
Pokrenuta je inicijativa da se sljedeći Dani hrvatskog turizma odvijaju u Slavoniji. Hoćete li biti prvi čelnik HTZ-a koji će tu manifestaciju dovesti na kontinent?
- Pozdravljam tu inicijativu, ali ne mogu prejudicirati gdje će biti neki od sljedećih Dana hrvatskog turizma, jer je HTZ samo jedan od tri suorganizatora, zajedno s Ministarstvom turizma i Hrvatskom gospodarskom komorom. Dogovor je, dakle, na razini tripartitne suradnje, ali treba naglasiti i to da je to središnja manifestacija, koja na jednom mjestu okupi preko tisuću ljudi, pa trebaju postojati pretpostavke, od smještajnih kapaciteta do dvorana u kojima bi se odvijale završne manifestacije. Vjerujem da će u budućnosti i kontinent doći na red kao domaćin, ali to će tražiti temeljitu promjenu koncepcije i reorganizacije same manifestacije.
Sudjelovat ćete u sklopu DHT-a na panelu o upravljanju turističkim destinacijama. Kako možete pomoći onim destinacijama za koje je ovo ljeto u dijelu javnosti bilo rečeno da “pucaju po šavovima”? Poput, recimo, Dubrovnika?
- HTZ će u tom smislu poticati turistički promet i dolazak gostiju u predsezoni i posezoni, ali i promociju one ponude koja nije nužno vezana uz “sunce i more”. Vjerujem da ćemo postupno produljiti glavnu sezonu, čime će se ona rasteretiti jer u srpnju i kolovozu ionako nemamo mjesta za veliki rast zbog ograničenosti kapaciteta. Fokus nam je produljenje sezone na proljeće i kasnojesenske mjesece, a sezona se u tom smislu već sada produžila.
Kako ste zadovoljni odazivom kandidata na natječaj za šefove predstavništava HTZ-a? Dobar dio starih kadrova zadržao je pozicije.
- Pozitivno me iznenadio vrlo velik interes, zbog čega smo svi mi koji smo sudjelovali u postupku bili vrlo zadovoljni, posebno zato što se time profilirao jedan broj kvalitetnih kadrova na koje se u budućnosti može računati. S druge strane, osim kriterija iz natječaja, stavili smo visoke kriterije poznavanja tržišta i marketinga zemlje za koju se javljaju, čega smo se strogo držali, a to dokazuje i činjenica da smo natječaje za Slovačku i Mađarsku odlučili ponoviti, jer nismo htjeli spuštati ljestvicu. Svi izabrani su ambasadori turizma u zemljama u kojima rade, zbog čega moraju ispunjavati određene kriterije. Petero kandidata je reizabrano jer smo, između ostaloga, željeli ostvariti kontinuitet, s obzirom na to da su prepoznati od struke i partnera te su ostvarili vrlo dobre rezultate. Vrijeme će pokazati, ali vjerujem da smo izabrali prave ljude.
Prošli tjedan na Vladi su započele zakonske izmjene koje su do sada kočile razvoj zdravstvenog turizma. Kad očekujete da će sektor zdravstva napraviti izmjene koje su nužne za pokretanje zdravstvenog turizma?
- Ministarstvo turizma i Ministarstvo zdravstva vrlo usko surađuju na izmjenama zakona koji se tiču i područja zdravstvenog turizma. To je osnovni preduvjet za intenzivniji razvoj zdravstvenog turizma, koji je važan jer motiv dolazaka zdravstvenih turista nije vezan uz sezonu. Aktivno ćemo sudjelovati u promociji zdravstvenog turizma; napravili smo već jedan portal u sklopu naše stranice, aktivno sudjelujemo na nekoliko specijaliziranih sajmova o zdravstvenom turizmu, a pripremamo i poseban promidžbeni materijal.
Otkrijte nam nešto o sebi privatno. Imate li kakve hobije?
- Imam, volim sport, posebno ribolov, a općenito volim provoditi vrijeme u prirodi. Trenutačno uživam u očinstvu pa mi sinčić oduzima mnogo vremena, ali volim i kuhati, kao i putovati.
Imate neku posebno dragu destinaciju?
- Nemam nekog favorita, kad putujem volim uspoređivati Europu s nekim drugim kontinentima koji imaju kraću turističku tradiciju. Kao školarca, izrazito me zanimala povijest Rima i Rimskog Carstva, posebno svega onoga što je tadašnja civilizacija napravila, od kulture do pravnog uređenja. S druge strane, puno sam puta bio u SAD-u i obišao mnogo država. Ipak, kad usporedite neke velike, povijesne europske gradove s, primjerice, američkom državom Nevadom, onda shvatite koliko se oni sjajno prodaju i koliko to nama nedostaje. Pritom ne mislim samo na Hrvatsku, već na dobar dio Europe. Ipak, moram reći kako je Hrvatska prema mnogim svojim atributima jedna od najljepših svjetskih turističkih destinacija.
Gdje ljetujete?
- Na najljepšem otoku na svijetu, Rabu. Imamo tamo dio obiteljske kuće koja je naslijeđe. No, najviše vremena volim provoditi sa suprugom i sinčićem na barci, ploveći Jadranom.
Koji vam je najveći ulov?
- Jedan zubatac od 7 kila i 30 deka.