ZDENKO ADROVIĆ

Direktor udruge banaka nagovijestio rješenje za prešutne minuse: ‘Kamata će biti vrlo ugodna‘

To je ionako niža kamata od prosječnih kamata na dopuštena prekoračenja, poručio je Adrović
Zdenko Adrović
 Dnevnik/Hrt

U Dnevniku HRT-a gostovao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, koji je govorio o prešutnim minusima i minusima na tekućim računima građana.

- Kod prešutnog prekoračenja se ne treba utvrđivati kreditna sposobnost klijenta i ona nema ograničenja na efektivnu kamatnu stopu. Kod nekih klijenata koji imaju 7+7, gdje njihova kreditna sposobnost dopušta, oni će moći zadržati 7+7 ili 14.000 kn dopuštenog minusa. Kod nekih, nažalost, će to prijeći mogućnost njihovog kreditnog zaduženja i nešto će biti manji dio koji se odnosi na prešutno prekoračenje, objasnio je.

Na pitanje da li prešutnog prekoračenja neće biti, već će postati dopušteni minus, Adrović je rekao da će još vidjeti kako će se to točno zvati.

Rekao je i da još ne znaju koliko bi bio rok vraćanja novca.

- Planira se da bi bilo na 12 rata uz "vrlo ugodnu kamatnu stopu", kaže i dodaje da nemaju podatak na koliko bi se to klijenata trebalo odnositi, piše HRT.

"Kamatna stopa od 7,3%"

Adrović je rekao kako je jedna banka već nagovijestila da je spremna odobriti kredit na 12 mjesečnih rata uz kamatnu stopu od 7,3% na sva prešutna prekoračenja.

Na pitanje planiraju li da kamata bude oko 7,3%, Adrović je rekao da tako planiraju.

- To je ionako niža kamata od prosječnih kamata na dopuštena prekoračenja, poručio je.

Osvrnuo se na to koliko su građani bili svjesni koliko im je dopušteni, a koliko prešutni minus, smatra da bi svi to trebali znati.

- Kod dopuštenog minusa su išli potpisati ugovor. Kod prešutnog prekoračenja, sama riječ kaže, on je zaključen ugovorom na temelju ugovora o otvaranju tekućeg računa. Svakom klijentu su trebale doći obavijesti banke u kojem ih se obavještava koliko je prešutni minus, do kada ga mogu koristiti, koja je kamatna stopa i troškovi korištenja, dodao je.

Vjeruje da su mnogi građani dobili te obavijesti.

Adrović je naglasio da traže dobra rješenja i da se pojača zaštita potrošača i da ne proizvedu situaciju u kojoj bi ukinuli barem one najmanje minuse. Dodao je kako je kod prešutnih prekoračenja najčešće riječ o malim iznosima od 2.000-4.000 kn na građane koji u taj minus ulaze 1. u mjesecu, većinom kad plaćaju režije i čekaju plaću.

- Takve građane moramo ostaviti i naći im način da to i dalje koriste, dodao je.

'Hrvatski građani nisu prezaduženi'

Kada uzmemo u obzir sve isplaćene kredite, naglasio je, hrvatski građani uopće nisu prezaduženi.

- Kada ih stavimo u odnos s BDP-om Hrvatske, ispada da je zaduženost građana oko 30%, što spada u grupu zemalja niže zaduženosti građana, dodao je.

Objasnio je kako se i prešutna ograničenja smanjuju iz godine u godinu, tako da je njihov udio pao sa 6,4 na 4,6 polovinom ove godine. Dodao je da će se za sve pronaći zadovoljavajuće rješenje.

- Mi smo jedina zemlja koja ima limitiranu efektivnu kamatnu stopu, to ne postoji u niti jednoj drugoj zemlji, ne ograničava se, rekao je.

Objasnio je da se eventualno treba ograničavati nominalna kamatna stopa.

Vujčić: 'Neće trebati puno vremena za rješenje'

O kakvim se rješenjima za problem prešutnih minusa diskutiralo danas na Vladi za RTL je govorio guverner HNB-a Boris Vujčić.

Namjera je da se prešutno prekoračenje vrati pod regulativu sličnu dopuštenom minusu. Je li dovoljno da HNB to jednostavno riješi Uredbom? - bilo je prvo pitanje novinara.

- Nema tu neke uredbe. Način da se to riješi će se iskristalizirati kad se odluči kako će se to riješiti. Prvo treba shvatiti što to znači. To znači da ćemo regulativu koja vrijedi za dopuštene minuse, prenijeti i na prešutna prekoračenja. Na koji način ćemo to napraviti, vidjet ćemo kad vidimo kojim modelom ćemo to napraviti. Danas smo raspravljali o dva rješenja toga. To će implicirati koji će se zakoni, odnosno uredbe mijenjati.

Upitan za koliko dana ili tjedana potrošači mogu očekivati rješenje, Vujčić je kazao:

- Mislim da na stolu imamo vrlo jasne opcije i da ne treba puno vremena da se to riješi.

Na pitanje koliko je to vremena, rekao je "ne puno".

- Ne mogu to reći jer to ipak ovisi o prijedlogu Vlade prema Saboru u donošenju nekakvih uredbi ili promjeni odluka HNB-a, ali ja bih rekao da ne treba puno vremena da se to riješi.

Regulativa EU

Upitan zašto su banke pribjegle upravo tom rješenju da dozvoljeni minus postaje prešutno odobrenje, guverner je poručio:

- Zbog toga što je 2017. godine, s početkom 2018. kad je ta odluka postala efektivna se uskladila naša regulativa s regulativom EU koja je definirala na koji način se efektivna kamatna stopa izračunava. Međutim, efektivna kamatna stopa u drugim zemljama EU-a u principu služi za informativne svrhe, a kod nas je ona i ograničenje na minuse po tekućim računima. I sad u tom smislu ona ima jedno čudno značenje, u smislu da za manje minuse, ako imate naknadu za vođenje računa koje vam ulazi u efektivnu kamatnu stopu za male minuse, za male plaće, za male prihode, mirovine, vam ona pojede veliki dio efektivne kamatne stope.

Da banke to izbjegnu, jer prešutno prekoračenje postoji u našem zakonodavstvu od 2010. godine, ali se tek 2018. banke to počele značajnije koristiti da izbjegnu to ograničenje koje je efektivna kamatna stopa, kad u nju morate uračunati naknadu, a morate ju uračunati prema toj EU regulativi, da ne pojede ukupnu kamatnu stopu. Na prešutnom se ne računa prešutna kamatna stopa. Vjerojatno banke ne bi išle u gubitak nego bi jednostavno ukinule minuse, te na kojima bi radile gubitak. Zato je bitno u ovom rješenju pronaći modalitet da minusi i na male plaće ili mirovine ostanu i dalje. Što je moguće napraviti na dva načina, kaže Vujčić za RTL.

Na pitanje koliko su u tom periodu banke zaradile, Vujčić je rekao:

- To je jako teško reći. Ono što mogu reći jer mi smo radili simulacije, kolika bi bila razlika za potrošača da je bio u prešutnom ili dopuštenom i to je otprilike 50 kuna godišnje za potrošača. Radi se financijskim značajnim efektima. Nama se ni jedan potrošač nije žalio zbog cijene tog proizvoda, međutim to ipak sad moramo regulirati jer smo anketom banaka ustanovili tu situaciju. Banke su, kada bi uzeli tih 50 kuna po prosječnom potrošaču, zaradile možda stotinjak milijuna kuna više nego što bi zaradile da su potrošači bili u dopuštenom ograničenju, ali je to nemoguće tako zaključivati jer ne znate koliko ljudi bi ostalo bez minusa da nisu prešli u prešutna ograničenja.

Imate tri vrste regulative koje se sad moraju na neki način harmonizirati da imamo i dobru zaštitu potrošača - znači da imamo neko ograničenje kamatne stope, da imamo to da potrošači imaju barem 12 rata da otplate višak minusa kojih imaju u odnosu na neko ograničenje. Mi čak predlažemo da imaju 24 ili 36 mjeseci za veće minuse da im banke moraju dati kredit i polako ih svesti u neki minus koji je prihvatljiv.

Tko je trebao upozoravati potrošače?

Na pitanje jesu li HNB i on osobno jasno i dovoljno glasno upozoravali potrošače, Vujčić je rekao:

- Nije na nama da jasno i glasno upozoravamo potrošače. Kako radi Ured za zaštitu potrošača u HNB-u? On u principu dobiva neke pritužbe od potrošača. Dobili smo par pritužbi u kojima su nam rekli potrošači "mi smo išli u banku, htjeli smo dobiti obročnu otplatu našega minusa, nije nam dala". Neke banke nisu onih 12 mjeseci poštivale i onda smo mi napravili anketu banaka da vidimo o čemu se radi, naš Ured za zaštitu potrošača ustanovio je ovu situaciju. Rekli smo da to moramo riješiti.

Moramo osigurati da svaki potrošač ima zaštitu i u ovim prešutnim ograničenjima kakvu ima i u dopuštenim prekoračenjima. Bilo je slučaja da su banke rekle potrošačima, što isto smatramo da je loša praksa banaka koju moramo ukinuti, mi smo vama odobrili prešutno prekoračenje pa vam sad umanjujemo kreditnu sposobnost za nekakav kredit koji želite uzeti. To nije u redu, rekao je Vujčić za HNB.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2021 20:19