„Mobitelima nije mjesto u školi. Prerano je da djeca imaju mobitele i društvene mreže već s osam godina. Roditelji im daju mobitele jer im je tako lakše s djecom komunicirati. Dobnu granicu za korištenje društvenih mreža bih podigao na 16 godina. Pitanje je na temelju koje pravne osnove će društvene mreže provjeravati dob djeteta, što znači da će za kreiranje dječjeg računa roditelji morati garantirati dob djeteta. Pretpostavljam da će tu biti zloupotreba”, kaže u Briefingu pročelnik Sveučilišnog odjela za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra Bernays Zlatan Morić. Dodaje da i danas na većini društvenih mreža postoji dobna granica, ali ne i provjera istinitosti unesene dobi.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
Europska unija planira uskoro zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina. Morić otkriva da EU trenutno radi na uvođenju e-identiteta koji bi građanima služio za predstavljanje prilikom korištenja raznih digitalnih usluga. Dok to ne zaživi, postoji mogućnost da se prilikom instaliranja određene aplikacije od korisnika traži fotografija osobne iskaznice. Takav sustav imaju kriptomjenjačnice za trgovanje kriptovalutama.
Iduće bi godine u EU mogla stupiti na snagu Uredba o sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece kojom bi se velike digitalne platforme koje nam omogućuju komunikaciju preko e-maila, tekstualnih, slikovnih i video poruka obvezalo da prate njihov sadržaj i obavještavaju policiju ako im je nešto sumnjivo. Je li riječ o narušavanju privatnosti komunikacije bez presedana zbog čega je kontroverzna uredba već dobila naziv chat control?
„Ono što chat control želi sada uvesti, postoji već deset godina. EU ide s novom regulativom jer su u zadnjih nekoliko godina mnoge komunikacijske platforme uvele end-to-end enkripciju. To znači da ako pošaljem poruku vama, nitko drugi osim vas ne može vidjeti njezin sadržaj. WhatsApp je to implementirao prije godinu dana, a koristimo ga već godinama. Prije je i WhatsApp mogao vidjeti tu poruku i godišnje je prijavljivao oko milijun slika i video materijala koji potencijalno sadrže zlostavljanje djece. Sada je taj broj nula jer ne vide poruke. Chat control ima smisla iako neće u potpunosti onemogućiti zlostavljanje djece na internetu jer će i dalje postojati tehnološki pismeniji seksualni predatori koji će znati kako zaobići sve te norme”, govori Morić koji smatra da nije problem ako država može nadgledati naše poruke, ali je ako će to moći i neke kriminalne skupine.
„Telekom operateri mogu čitati naše SMS poruke, a po zakonu može i policija. U većini slučajeva pružatelji internetskih usluga mogu čitati i naše e-mail poruke. Kod chat controla će naše poruke pratiti računalo pomoću algoritama i pokušavati prepoznati maliciozne aktivnosti. Način da se to implementira, a da se sačuva end-to-end enkripcija jest da aplikacija na mobitelu pogleda taj sadržaj prije nego što ga pošalje, odnosno prije nego što je kriptiran. Ako utvrdi neke predatorske aktivnosti, autor aplikacije to treba javiti policiji kojoj će to biti informacija da pokuša istražiti tu osobu”, objašnjava Morić koji smatra da uvođenjem chat controla ne bi bila prekršena Europska konvencija o ljudskim pravima koja jamči privatnost dopisivanja. Ističe da Hrvatska u zadnjih pet do šest godina ima za 200 posto porast slučajeva zlostavljanja djece koji su doveli do kaznenog postupka, a procjene su da neprijavljenog zlostavljanja djece ima još znatno više.
„Nasilje postoji oduvijek, ali se prije o tome nije toliko pričalo. U digitalnom svijetu je teže otkriti počinitelja, što daje hrabrost onima koji tako nešto u stvarnom svijetu ne bi nikada napravili. Većini počinitelja je to igra i to ne doživljavaju kao prekršaj. Trebamo educirati djecu da nije u redu nekoga povrijediti”, kaže Morić dodajući da je digitalno nasilje gore od fizičkog koje je nekada prevladavalo u školama.
„Često djeca znaju bolje koristiti digitalne platforme od svojih roditelja. Roditelji bi trebali uložiti malo truda da savladaju nove tehnologije. Onima koji nemaju dovoljno znanja da to kontroliraju kod svoje djece, najbolje bi bilo da djeci ne dozvole da koriste neke digitalne usluge”, poručuje Morić i naglašava da je porazno da se u našem školskom kurikulumu malo govori o sigurnom korištenju digitalnih platformi, pogotovo u osnovnim školama.
Govoreći o sve češćim financijskim prevarama na internetu gdje se građane uz obećanje velikih kamata poziva da ulože svoj novac, Morić podsjeća da slične prevare postoje već stoljećima.
„Ako vas netko nagovara da uložite novac koji donosi prinos koji vam se čini nerealan, vjerojatno je u pitanju prevara. Ljudi trebaju biti svjesni da ne postoji sustav u kojem možete legalno mjesečno na svoj ulog zaraditi 10 posto. Kibernetičkom sigurnošću se bavim od prije Domovinskog rata i ne živim u iluziji da ne mogu biti prevaren. U tako nešto bih uložio samo onaj novac koji sam spreman izgubiti. To vrijedi i za ulaganje u kriptovalute. U svim tim prevarama uvijek postoji i određen broj ljudi koji su uspjeli nešto zaraditi. Oni su u manjini i to su obično oni koji su manje pohlepni. Te kompanije funkcioniraju na način da vam pokažu da zarađujete. Ako sam uložio 1000 eura i za dva tjedna mi jave da imam 2000 i oni mi ih isplate, ja sam odlično zaradio i moj mozak me na temelju pozitivnog iskustva traži da uložim sve što imam. Jedan takav lanac je trajao 30 godina i ljudi su uložili 6 milijardi dolara”, govori Morić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....