Unatoč žestokom protivljenju sindikata, Vlada je danas u Sabor uputila izmjene Zakona o radu (ZOR). Tim se izmjenama predlaže produljena primjena kolektivnih ugovora od najviše šest mjeseci.
Dosad je, tvrde u Banskim dvorima, zakon davao mogućnost da odredbe kolektivnih ugovora vrijede godinama, pa i desetljećima, nakon njihova isteka, ako se stranke dotad nisu dogovorile o novom kolektivnom ugovoru. Stoga su, tvrdi Božidar Kalmeta, ministar prometa i predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), mnogi kolektivni ugovori, silom zakona, vrijedili i 10 ili 20 godina nakon njihova formalnog isteka, a mnoge je bilo i zakonski nemoguće otkazati.
No, u Vladi sada upozoravaju da kriza ne dopušta nastavak primjene tih odredbi ZOR-a.
- Nije točno da se ovim izmjenama ZOR-a ukidaju kolektivni ugovori, nego se samo mijenja institut njihova produljenja i potiče pregovaranje. To je u interesu i sindikata i poslodavaca - kazao je Kalmeta, pozvavši sindikalne čelnike da se vrate u GSV.
Izmjene je danas doživio i Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta, na temelju kojeg je uveden i neradni petak. Ako Sabor prihvati Vladin prijedlog, skraćeni radni tjedan više se neće morati koristiti na način da se ne radi jedan radni dan, nego je poslodavcim ostavljeno da sami rasporede korištenje tog vremena.
Vlada je danas donijela i zaključak o donošenju plana smanjenja broja zaposlenih u državnim tvrtkama i javnim ustanovama. Sukladno tome, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i tijela državne uprave od svojih će predstavnika u nadzornim odborima poduzeća u većinskom vlasništvu države zatražiti da pokrenu donošenje plana smanjenja i zbrinjavanja zaposlenih za pet posto, te njihova zbrinjavanja.
Rok za analizu stanja je 60 dana, dok je za izradu i usvajanje planova ostavljeno 120 dana. Ova se Vladina odluka ne odnosi na one državne tvrtke koje su već smanjile broj zaposlenih za pet posto.
U sklopu mjera štednje, Banski su dvori danas odlučili i da ubuduće samo ministri mogu putovati u poslovnom razredu zrakoplova na teret poreznih obveznika. Ostali državni dužnosnici morat će koristiti ekonomsku klasu.
- O svakoj lipi iz državnog proračuna treba promisliti pet puta prije nego se potroši - poručila je premijerka Jadranka Kosor.
Vlada je danas donijela i odluku o daljnjem smanjenju parafiskalnih nameta, koji opterećuju gospodarstvo.
U moru od preko 200 neporeznih nameta, koliko ih ima u Hrvatskoj, danas su „pali“ šumska, vodna i turistička naknada, koje se od 1. srpnja smanjuju za četvrtinu. Time će se, tvrdi Božidar Pankretić, potpredsjednik Vlade, gospodarstvu ostati 400 do 500 milijuna kuna na godišnjoj razini, ako se tome pridoda i već smanjena spomenička renta.
Od toga, samo na smanjenju naknada za šume tvrtke bi tijekom godine trebale uštedjeti 115 milijuna kuna, od vodnih dopirnosa 135 milijuna, a od članarina za turističke zajednice 50 milijuna kuna.
Šuker: Država i javna poduzeća nisu glavni generator nelikvidnosti
Podaci o padu hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2,5 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju je najmanji pad gospdarske aktivnosti u Hrvatskoj od početka recesije, ocijenila je danas objavljene podatke Državnog zavoda za statsitiku (DZS) premijerka Jadranka Kosor.
To nam, tvrdi premijerka, daje za pravo ustvrditi kako ćemo do kraja godine imati rezultata, ali samo ako bez straha i zadrške provedemo mjere predviđene Programom gospodarskog oporavka.
Pad BDP-a od 2,5 posto nije iznenadio ni Ivana Šukera, potpredsjednika Vlade i ministra financija.
„To nije ništa neočekivano. Dapače, manje je od onog što su mnogi ekonomski analitičari govorili“, kazao je Šuker novinarima nakon sjednice Vlade.
Pritom je iznio podatke po kojima su ukupne dospjele,a nepodmirene obveze javnih poduzeća krajem travnja iznosile „samo“ 852 milijuna kuna, ili upola manje nego krajem prošle godine. Među najvećim su dužnicima HEP, HŽ i Hrvatske šume, no te tvrtke ujedno imaju i velika potraživanja od građana i drugih poduzeća.
Od ukupno 29.306 insolventnih tvrtki, njih 19.215 nema ni jednog zaposlenog, a 8.838 ima do pet zapsolenih. Na te tvrtke, kaže Šuker, zajedno se odnosi više od 80 posto ukupne nelikvindosti, koja je dosegla alramantan iznos od gotovo 29 milijardi kuna.