Tetrapak ambalaža od 2024. godine postaje četvrta vrsta povratne ambalaže. Novitet koji do sada nije uvela ni jedna europska zemlja neće utjecati samo na kućni budžet građana, već će i smanjiti iznos koji Hrvatska svake godine plaća u proračun Europske unije za količinu nerecikliranog plastičnog otpada. A tetrapaci, iako su na prvi pogled od kartona, zbog dodatnih slojeva bi trebali završiti upravo u žutim spremnicima.
- Procjenjuje se da bi uvođenjem višeslojne (kompozitne) ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića u sustav povratne naknade godišnje u ovaj sustav ušlo oko 10.000 tona ove vrste ambalaže – objašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Spomenuti nacionalni doprinos koji plaćamo EU zbog slabih rezultata u recikliranju, iznosi 0.8 eura po kilogramu nereciklirane plastike. Jednostavna računica pokazuje da bismo tako na 10 tisuća procijenjenih tona tetrapaka uštedjeli čak 8 milijuna eura (10 tisuća tona = 10.000.000 kg x 0.8€).
Jedan je to od razloga zbog kojih je Ministarstvo uputilo na e-Savjetovanje uputilo prijedlog novog Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku. Članak 30., osim uvrštavanja ove vrste ambalaže u sustav povratne naknade, donosi još jedan novitet – 50 lipa, ili uskoro 7 centi dobit će se i za bočice manje od 0.2 litre.
Ciljevi Europske unije
Uključivanje višeslojne ambalaže s pretežno papir-kartonskom komponentom za pića, objašnjavaju iz Ministarstva, u postojeći sustav povratne naknade predlaže se radi ispunjenja obveza i nacionalnih ciljeva u gospodarenju otpadom propisanih Zakonom o gospodarenju otpadom. On je usklađen s ciljevima Europske unije među kojima je i to da je Hrvatska obvezna do kraja 2025. reciklirati najmanje 65% mase ambalažnog otpada, odnosno najmanje 70% do kraja 2030. godine.
- Osim toga, Republika Hrvatska obvezna je osigurati da se od 2030. sav otpad koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe ne prihvaća na odlagališta, a sve kako bi se osiguralo da se do 2035. količina odloženog komunalnog otpada smanji na 10 posto ukupne količine nastalog komunalnog otpada ili manje – dodaju.
Od kada je 2005. godine stupio na snagu Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, a godinu dana njegovom implementacijom nastao sustav povratne naknade za plastične i staklene boce te limenke, dogodilo se nekoliko promjena. Nakon 15 godina naknada od 50 lipa počela se dobivati i za ambalažu od 0.2 litre, a u srpnju iste 2021. godine u sustav je uključena i ambalaža od mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda. Sve kako bi se stimuliralo odvajanje otpada i njegovo recikliranje.
Sustav povratne naknade nije hrvatski izum, ali ni općeprihvaćena praksa u Europi. Uz Hrvatsku, još jedanaest zemalja ima ga u nekom obliku – Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Island, Litva, Nizozemska, Norveška, Švedska, a od ove godine i Slovačka i Latvija.
Preteča sustava povrata ambalaže za piće u prošlosti je bilo organizirano prikupljanje staklenih boca koja od mlijeka ili piva. Obitelji bi prazne boce ostavljale pred vratima, a mljekari bi ih zamijenili punima. Bilo je to vrijeme kada se plastika još nije koristila toliko često kao i danas pa nije ni bilo navike samo jednog korištenja ambalaže prije nego ona završi u kanti za smeće. Kada se to promijenilo, a ujedno i primijetilo kako su količine smeća i na odlagalištima i u morima sve veće, počelo se razmišljati o tome kako smanjiti te porazne brojke.
Prvi sustav povratne naknade razvijen je u Švedskoj 1984. Godine. Tada se odnosio samo na limenke, a desetljeće kasnije proširen je na plastičnu ambalažu. Pet godina nakon ove skandinavske zemlje, povratnu naknadu uveo je Island i to za sve vrste ambalaže za pića za što se dobiva fiksna naknada od 0.13 eura. Europske zemlje ipak češće biraju da se naknada određuje ovisno o materijalu i veličini ambalaže. Primjerice, finske povratne naknade kreću se od 0.1 do 0.4 eura pri čemu se najmanje dobiva za staklene boce i plastične manje od 0.35 L, dok najviše vrijede plastične boce u kojima stane više od litre tekućine.
Za razliku od Hrvatske, brojne zemlje su odredile koja su pića u sustavu povratne naknade, a koja ne. Tako je Njemačka 2003. donijela Pravilnik o ambalaži prema kojemu se sustav povratne naknade odnosi na pivo, vodu, gazirane sokove i mješavine koje sadrže alkohol, ali ne i na sokove, mliječne napitke, vina i likere. Tek su ove godine proširili pravilo i na mješavine koje uključuju alkohol i sokove. Od svih 12 zemalja, Hrvatska trenutno ima najnižu povratnu naknadu.
Zanimljivo je da ni jedna od europskih zemalja u svoj sustav povratne naknade nije uključila tetrapake pa bi, ostane li tako do siječnja 2024., Hrvatska mogla biti predvodnik po tom pitanju u Europi.
Jedan od načina kako prikupljenim tetrapacima udahnuti novi život su - papirnate maramice. Tvrtka Tetrapak u suradnji s Lucartom i nekoliko proizvođača mliječnih proizvoda, naime, svojom je edukativnom inicijativom "Od TetraPak ambalaže do recikliranih maramica" željela građane osvijestiti upravo o važnosti recikliranja višekratne ambalaže. Ili šire, educirati ih o principima kružnog gospodarstva. Ideal je to za koji se zalaže i Europska unija, a temelji se na popravljanju, ponovnom korištenju ili recikliranju umjesto da se stalno stvaraju novi proizvodi, omoti, ambalaže, …
- Drago nam je da je Hrvatska napravila prve korake prema uvrštavanju višeslojne kartonske ambalaže u sustav povratne naknade i za što vjerujemo da će dodatno potaknuti potrošače na pravilno odvajanje – naglasio je Željko Samodol, voditelj tvrtke Tetra Pak u Hrvatskoj u najavi inicijative koja je trajala do 4. prosinca.
Vjeruju da će prošireni sustav povratne naknade hrvatskim potrošačima omogućiti jednostavnije odvajanje i veći doprinos kružnoj ekonomiji.
- Samo sustav povratne naknade koji uključuje sve materijale i ambalažu olakšava potrošačima odvajanje jer ne moraju voditi računa o karakteristikama pakiranja nekog proizvoda - poručuju iz TetraPaka koji surađuje s više od 200 tvrtki za recikliranje, a u prošloj godini prikupljeno je i poslano na recikliranje čak 50 milijardi komada ambalaže. Također, vjeruju da bi ova promjena mogla biti temelj za "razvoj cjelokupnog sustava recikliranja višeslojne (kompozitne) ambalaže u Hrvatskoj s obzirom na to da sirovine za recikliranje nedostaje zbog nedovoljno prikupljenih količina".