Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić nešto iza 15 sati u Saboru je počeo podnositi svoje prvo godišnje izvješće o stanju sudbene vlasti, odgovarati na replike zastupnika i referirati se na njihove rasprave. Iako Sabor, formalno gledano, provodi objedinjenu raspravu o dva godišnja izvješća za 2020. i 2021., u fokusu rasprave je ono što je Dobronić naveo u dodatku izvješću za 2021. u kojoj je dao analizu sistemskih problema sudbene vlasti i preporuke za njihovo rješavanje. Oporba je u raspravi posebno pohvalila taj dodatak izvješću jer ono predstavlja novost u odnosu na njegove prethodnike na čelu Vrhovnog suda.
Godišnja izvješća, o kojima je prije dva dana raspravljao saborski Odbor za pravosuđe, na dnevni red Sabora su nakon višemjesečnog čekanja u saborskim ladicama progurani potpisima više od 30 zastupnika oporbe.
- Svake godine sudovi riješe oko 1,3 milijuna predmeta, ali iduće godine ih jednako toliko dobiju. Zamislite samo da otvorite korice 1,3 milijuna predmeta - već to nije mali posao. Sam broj od 1,3 milijuna riješenih predmeta godišnje je odličan rezultat. Donošenje sudskih odluka zahtjeva pažljiv i smiren rad. Međutim, kad se radi o tako velikoj količini predmeta, svakom pojedinačnom predmetu može se posvetiti manje vremena i to dovodi do stanovitog pada kvalitete presuda. To je ključni razlog zbog kojeg treba smanjiti priljev broja predmeta na sudove - kazao je u uvodnom izlaganju Dobronić.
Sistemski problem
‘Za dio sudskih predmeta koji se pokreću, pojasnio je, ‘odgovorna je država i to je sistemski problem. Potpuno je, primjerice, neprirodno da komunalna tvrtka tuži općinu. Dio parničnih postupaka vodi se nepotrebno, kazao je Dobronić.
Dobronić u svom izvješću apelira na državu, njezine tvrtke i agencije te lokalnu samoupravu i komunalne tvrtke da povuku dio međusobnih tužbi, preuzmu odgovornost i nastale probleme rješavaju same umjesto prebacivanja sporova na sudove.
Najteža je situacija, istaknuo je, na prvostupanjskim sudovima koji obavljaju najteži dio posla - utvrđivanje činjenica i izvođenje dokaza. Ukazao je na problem zapuštenih i nefunkcionalnih zgrada, bijeg sudskih službenika sa sudova, a posebno je naglasio problem potplaćenih zapisničara koji masovno odlaze sa sudova, ali i odlaske sudskih savjetnika.
I dok oporba optužuje da HDZ-ova vlast namjerno zanemaruje sudbenu vlast jer ta stranka ne želi snažne i neovisne sudove, zastupnici HDZ-a to opovrgavaju tvrdeći da je do povećanja plaća sudaca i sudskih službenika dolazilo u mandatima HDZ-ove, a ne SDP-ove vlasti.
Sudska infrastruktura
HDZ-ovac Damir Habijan je ustvrdio je HDZ-ova vlast u zadnjih šest godina u sudske zgrade i infrastrukturu uložila 62 milijuna eura te da u narednom razdoblju u istu svrhu namjerava uložiti još 330 milijuna.
Odgovarajući zastupnicima HDZ-a, Dobronić je ustvrdio da današnje stanje sa sudskom infrastrukturom i potplaćenošću prvostupanjskih sudaca i sudskih službenika nije odgovornost samo jedne vlade već je posljedica 30-godišnjeg nedovoljnog ulaganja u sudstvo. Priznao je da se u pravosuđe ulaže, ali se to čini bez sistema i plana.
Nepobitna je činjenica, ustvrdio je, da u jednoj godini između 30 do 40 zapisničara odlazi sa sudova, da je na natječajima nemoguće dobiti nove, da suci ostaju bez zapisničara i da to ugrožava funkcioniranje sudova prvog stupnja.
‘Naprosto moramo biti pragmatični i povećati im plaće‘, kazao je Dobronić i dodao da bi već zaustavljanje odljeva kadrova sa sudova popravilo stanje u pravosuđu.
‘Novac kojeg godišnje dobiva pravosuđe nije velik. U 2021. sudbena je vlast dobila 200 milijuna eura. Samo jedan nogometni klub u Španjolskoj ima fond od 500 milijuna eura za kupnju novih igrača‘, kazao je Dobronić i dodao kako u Hrvatskoj sudovi za svaki izdatak moraju tražiti suglasnost Ministarstva što ih dovodi u polu-ovisan položaj o izvršnoj vlasti.
‘To ne smije biti tako jer sudovi su po Ustavu neovisna grana vlasti. U većini starih članica EU-a s financiranjem sudova nema problema - koliko im treba država im priskrbi i i to se državi itekako isplati‘.
‘Policija ne diže optužnice‘
Na pitanje SDP-ovca Peđe Grbina kakav je njegov stav oko Vladinih najava da bi se vođenje istraga s DORH-a trebalo prebaciti na policiju, Dobronić je kazao da bi to bilo u suprotnosti s hrvatskom pravnom tradicijom i pravnom kulturom. U Hrvatskoj, kazao je, policija nikad nije podizala optužnice već radila po nalogu DORH-a. Takvo što bi, kazao je bilo suprotno i Ustavu koji definira DORH kao tijelo kaznenog progona.
Na pitanje SDP-ovca Mišela Jakšića što misli o izmjenama ZKP-a, koje Vlada najavljuje kao jedini način zaustavljanja curenja informacija iz istraga, Dobronić je odgovorio da Sabor ima slobodu donijeti zakon kakav želi. Međutim, dobra načela zahtijevaju da se temelji zakona kao što je Zakon o kaznenom postupku ne mijenjaju svakih godinu i pol - jer to pravosuđu jako otežava rad - već da se ti zakoni ne mijenjaju barem deset godina.
Na pitanje Anke Mrak Taritaš kako su suci reagirali na njegov zahtjev da se ograniče njihove honorarne aktivnosti i što se sada oko toga događa, Dobronić je odgovorio kako 80 do 90 posto sudaca nema problema s prekomjernim izvansudskim aktivnostima, ali oko 10-ak posto ima.
‘Suci bi svakako trebali biti krajnje suzdržani oko izvansudskih aktivnosti‘, kazao je te najavio: ‘Ako 80 posto članica EU-a potpuno zabranjuje sudjelovanje sudaca u izvansudskim arbitražama, onda ćemo to zakonom zabraniti i mi i o tome sam razgovarao s ministrom Malenicom‘.
Više oporbenih zastupnika pitalo je Dobronića što Vrhovni sud namjerava učiniti kako bi se prekinula sudska praksa preblagog kažnjavanja obiteljskog nasilja i seksualnih delikata nad djecom.
On se složio da na sudovima postoji tendencija preblagog kažnjavanja te vrste delikata. ‘Stekao sam dojam da to suci čine iz opreza jer nisu sigurni da su u postupku uopće uspjeli utvrditi stvarno stanje, Vrhovni će sud kroz svoju praksu to postupno mijenjati‘.
Blago kažnjavanje korupcije
Zastupnica Možemo! Urša Raukar iznijela je podatak da dvije trećine osuđenih za korupciju ‘zatvor niti ne vide‘: od 59 osuđujućih presuda za koruptivna kaznena djela, samo je 16 osuda za zatvorske kazne, a sve ostale su uvjetne kazne ili su zatvorske kazne promijenjene u rad za opće dobro. Upitala ga je kakav je njegov stav o tako blagoj politici kažnjavanja korupcije.
Dobronić se složio s percepcijom da su kazne za ta djela ispod zakonskog minimuma te najavio da će Vrhovni sud provesti analizu i da je potrebno raditi na promjeni takve prakse.
Marijanu Puljak iz stranke Centar zanimalo je kad će Hrvatska uvesti praksu javne objave svih sudskih presuda i hoće li one biti anonimizirane.
Dobronić je odgovorio kako nema potrebe za apsolutnom anonimizacijom presuda te najavio da će se u Hrvatskoj od anonimizacije objavljenih presuda postupno odustajati. Pojasnio je da unutar EU-a nema jedinstvenog stava oko anonimizacije, ali i istaknuo da anonimizacija ‘ne smije biti sveto pismo‘.
Sandra Benčić iz Možemo! je posebno pohvalila jednostavnost jezika kojim je pisana Dobronićeva analiza stanja sudbene vlasti kako bi je mogli razumjeti i zastupnici koji nisu pravnici te istaknula da su iz nje vidljive sve sistemske boljke hrvatskog pravosuđa u zadnjih 30 godina. Posebno je problematizirala štetnost čestih izmjena temeljnih zakona koje su često nazivane reformama, bez šire slike i ciljeva koji su se željeli postići. Zakon o parničnom postupku se od 1991. do danas, kazala je, mijenjao 19 puta, a pred sudovima još uvijek postoje predmeti koji od tada traju. Zakon o kaznenom postupku od 2008. se mijenjao 14 puta, od čega 5 puta u Plenkovićevu mandatu, a uskoro će i šesti put ‘zbog curenja informacija iz afera gdje su protagonisti članovi njegove stranke jer to šteti ugledu HDZ-a‘.
Zastupnik suverenista, Željko Sačić, zamjerio je Dobroniću da je u svom izvješću potpuno zanemario kazneno pravnu dimenziju sudbene vlasti. Prema Sačiću upravo je to najvažniji segment rada pravosuđa.
‘Posvetit ću se ja kaznenom pravu i pokušavam vidjeti što i koliko mogu, ali razumijete da ne mogu direktno naređivati sucima. Stvar je dosta služena, napravljene su analize nekih slučajeva. Da, priznajem, Vaša primjedba oko izvješća je u redu‘, prokomentirao je Dobronić.
Rasprava se u večernjim satima odvijala pred prilično praznom sabornicom.