Suci su uspostavili frontu prema Ministarstvu pravosuđa. Tjedan dana pošto su se negativno izjasnili o izmjenama Zakona o sudovima kojima bi se uvele periodične sigurnosne provjere za suce, rekli su "ne" i novim Okvirnim mjerilima za rad sudaca, odnosno povećanju sudačke norme.
Okvirna mjerila koja se mijenjanju na snazi su od 1. siječnja 2020., ali ne daju rezultate. Tijekom 2020. godine zabilježen je silazni trend u rješavanju predmeta. Tako je 2019. godine na sudovima bilo riješeno 521.186 predmeta, a 2020. godine njih 476.446. Negativan trend nastavljen je i ove godine, pa je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica odlučio reagirati. Kaže da se uzelo u obzir specifične okolnosti (pandemija) u kojima su suci radili 2020. godine, ali ističe da im je u tome razdoblju dolazilo manje predmeta na sud.
- Podaci iz sustava eSpis na dan 30. rujna 2021. govore da su u prvostupanjskim postupcima na općinskim sudovima prenisko postavljena važeća okvirna mjerila. Već krajem trećeg kvartala od tisuću općinskih sudaca njih 62 posto je ispunilo normu od 90 posto i više, a isti podaci su bili i na isti datum godinu prije - kaže Malenica te dodaje kako je drukčija situacija na županijskim sudovima te da su posebno suci županijskih sudova koji sude u drugostupanjskim građanskim predmetima imali poteškoća u ostvarivanju norme, ali su rezultati njihova rada bili zadovoljavajući.
Nova Okvirna mjerila zapravo bi korigirala postavljene norme tako da bi se uglavnom povećala općinskim sucima, a smanjila u dijelu županijskim. Cilj je da se do sredine 2026. godine trajanje parničnih i trgovačkih predmeta smanji za najmanje 200 dana, da se neriješeni predmeti smanje za 35 posto, a udio predmeta starijih od tri godine spusti na najviše osam posto.
Stečevine EU
Osim što im namjerava povećati normu, Malenica općinskim sucima planira povećati plaću. Povećanje se ne bi odnosilo na sve suce, nego bi se uvela nova kategorija općinskih sudaca koja bi, prema kriterijima izvrsnosti i vjerojatno staža, njihove plaće približila sucima županijskih sudova.
- Prijedlog koji je dostavljen nije podoban za raspravljanje jer ne sadrži bilo kakvo obrazloženje, kao niti razloge zbog kojih je predložen. Sjednica traži da svaka predložena nova stavka bude detaljno obrazložena kako bi se vidjelo zbog čega je predložena i kako bi se utvrdilo što se želi postići pojedinim mjerilom - jednoglasni je stav Proširene sjednice Vrhovnog suda (na njoj su svi suci Vrhovnog suda, po dva predstavnika visokih sudova te po jedan županijskih, što znači da je to kompletna sudbena vlast).
- Ovim se na mala vrata sucima želi povisiti norma za 25 do 30 posto. Ako je prekršajni sudac rješavao 700 predmeta, po ovom bi ih morao riješiti 800. To znači da u jednom danu mora provesti tri prekršajna postupka, i to cijela, sa svim radnjama. Ako se na tome inzistira, to je kao da se uvode prijeki sudovi - kazao je predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je inače protivnik sudačkih normi.
Napominje da naši suci nisu lijeni i ukazuje kako Vlada sama generira sporove jer potpiše kolektivni ugovor koji ne poštuje, pa to rezultira sa 40.000 sudskih predmeta, a isto je i s bankama koje svojim ugovorima krše prava potrošača i generiraju dodatnih 40.000 predmeta.
U Ministarstvu pravosuđa ističu da su prijedlog novih Okvirnih mjerila kreirali pošto su prikupili mišljenja svih sudova i Udruge hrvatskih sudaca. Kažu da su na temelju statističkih podataka za određene vrste predmeta predložili veću normu sucima općinskih sudova čiji rezultati najviše utječu na ukupnu učinkovitost, ali su isto tako posebno vrednovane procesne odluke koje suci moraju donositi, a prvi put se vodi računa o vrsti odluke. Dok Dobronić tvrdi da se norme povećavaju između 25 i 30 posto, Ministarstvo kaže da njihovo povećanje neće biti više od 10 posto.
Govoreći o prijeporu s Ministarstvom oko sigurnosnih provjera sudaca, Dobronić kaže da on po tome pitanju nije promijenio stav te je objasnio zašto se u svome programu kao kandidat za predsjednika Vrhovnog suda nije protivio sigurnosnim provjerama, a nedavno je zajedno sa svim sucima Vrhovnog suda bio protiv njih smatrajući ih svojevrsnom lustracijom.
- U programu i kasnije na Odboru za pravosuđe rekao sam da sigurnosne provjere nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, da tajne službe to ne rade u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji. U normalnim državama to radi Porezna uprava kao standardni dio svoga posla. Međutim, s obzirom na to da je stupanj povjerenja u sudstvo na niskim granama, rekao sam da se u takvoj situaciji može jednokratno u razdoblju od tri do pet godina provjeriti svih 1700 sudaca - kaže Dobronić.
Postupak protiv sudaca
Dodaje kako je taj stav iznio ministru i njegovim suradnicima.
- Kimali su glavama i mislio sam da su se složili. Ali ne! Vidio sam prijedlog Zakona o sudovima gdje ustrajavaju da za cijelog mandata suci budu pod nadzorom tajnih službi - kaže Dobronić koji u tome vidi atak na neovisnost sudstva.
Po zakonskom prijedlogu, tajne službe bi suspektne rezultate sigurnosnih provjera dostavile Vrhovnom sudu, koji bi odlučivao treba li protiv suca pred DSV-om pokretati postupak.