BITKA PROTIV NEPOTIZMA

Dobronić traži postupak protiv šefa Bjelovarskog suda: Na mjesto savjetnice zaposlio kćer svoje kolegice sutkinje

Dobronić podnio zahtjev za pokretnje postupka protiv predsjednika suda koji je zaposlio kćer svoje kolegice sutkinje

Radovan Dobronić

 Ronald Gorsic/Cropix/Cropix

Napori predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića da obuzda dugogodišnju praksu zapošljavanja na sudove djece i drugih članova obitelji sudaca - neće ići glatko. Dobronić je s okruglog stola organiziranog u srpnju ove godine suce javno pozvao da se suzdrže od zapošljavanja vlastite djece, supruga i ostale rodbine po sudovima jer takvo zapošljavanje ruši povjerenje šire javnosti u pravosuđe. Međutim, neki suci od takve prakse ne odustaju, ali ni predsjednik Vrhovnog suda, kako se čini, takvo kadroviranje ne namjerava promatrati prekriženih ruku.

Dobronić je ovih dana Sudačkom vijeću Županijskog suda u Bjelovaru uputio zahtjev za pokretanje postupka protiv predsjednika toga suda, Gorana Milakovića. Razlog koji je Dobronića ponukao na ovaj potez je zapošljavanje mlade pravnice Tee Valentić, kćeri sutkinje bjelovarskog Županijskog suda, Dajane Barberić Valentić na mjesto sudske savjetnice na tome sudu. Tea Valentić zaposlena je na mjesto sudske savjetnice upravo u kaznenom odjelu toga suda u kojem kao sutkinja radi njezina majka. U vrijeme zapošljavanja kćeri spomenuta je sutkinja obnašala i dužnost zamjenice predsjednika bjelovarskog suda.

Natječaj za zapošljavanje sudskih savjetnika provodi Povjerenstvo čije članove imenuje predsjednik suda koji je natječaj raspisao. Predsjednik toga suda na kraju potpisuje odluku Povjerenstva o izboru kandidata i time preuzima i odgovornost za izbor i zapošljavanje sudskog savjetnika.

Najviša etička načela

Stavljanjem svoga potpisa na rješenje o zapošljavanju Tee Valentić, kćeri sutkinje bjelovarskog suda Dajane Barberić Valentić na mjesto sudske savjetnice na tome sudu, Milaković je, ističe u svom zahtjevu Dobronić, povrijedio članak 3. Kodeksa sudačke etike kojim je propisano da sudac u profesionalnom postupanju mora primjenjivati najviša etička načela.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog povreda sudačke etike kao i njezino opširno obrazloženje s imenima svih aktera uključenih u ovu priču, Dobronić je objavio na službenim stranicama Vrhovnoga suda.

Iako je nadležna Državna komisija zapošljavanje sutkinjine kćeri ocijenila kao zakonit izbor, to još uvijek ne znači, ističe Dobronić u zahtjevu, da je provedeni postupak i odabir kandidat bio etičan odnosno u skladu s Kodeksom sudačke etike. "Sudovi su javne ustanove par excellance, a to znači da na sudu sva radna mjesta moraju biti javno dostupna svima pod jednakim uvjetima i radi toga se raspisuje i provode javni natječaji", piše Dobronić u svome zahtjevu.

Pojašnjava da je primjedbe na provedbu natječaja, koje je javno potvrdila i Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, iznio kandidat Ivan Goran Winter. Razlika između Wintera koji je osoba s invaliditetom i izabrane kandidatkinje Tee Valentić bila je minimalna, samo 1,59 bodova pa predsjednik Vrhovnog suda upozorava da u slučajevima kad dva kandidata na natječaju imaju podjednak broj bodova, prednost pri zapošljavanju moraju imati osobe s invaliditetom.

Čitav niz kontroverzi

Dobronić u zahtjevu za pokretanjem postupka protiv predsjednika bjelovarskog Županijskog suda upozorava na čitav niz kontroverzi u provedenom javnom natječaju: pisana odluka o odabranom kandidatu, Winteru nije dostavljena u zakonskom roku od 30 dana čime je onemogućen da zatraži inspekciji nadzor nad tom odlukom. Povjerenstvo koje je provelo natječaj, ističe dalje Dobronić, imalo je nejednak tretman prema kandidatima - bodovnu premoć sutkinjina kći dobila je zbog navodno boljeg poznavanja engleskog jezika iako Povjerenstvo znanje engleskog nije provjeravalo, niti je stupanj vladanja engleskim u konkretnom slučaju presudan za kvalitetu obavljanja posla.

U svom zahtjevu predsjednik Vrhovnog suda naglašava i da je izabrana kandidatkinja pravosudni ispit položila tri mjeseca prije izbora za sudsku savjetnicu, dok je Ivan Goran Winter pravosudni ispit položio 2010. pa ima znatno duže radno iskustvo u pravnoj struci i odlične preporuke poslodavaca. Povjerenstvo je sutkinjinoj kćeri vrednovalo iskustvo u zastupanju svog poslodavca pred sudovima, dok Winteru koji to iskustvo također ima, nije. Winter ima i preporuke trojice profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta za izvanredno pravno znanje, temeljitost i analitičnost, kao i obavljenu praksu i položenih 16 ispita na poslijediplomskom studiju na tome Fakultetu od čega 14 s odličnim, a dva s vrlo dobrim uspjehom.

Neprihvatljiv postupak

Dobronić u svom zahtjevu naglašava kako je pitanje kvalitetnog odabira sudskih savjetnika od izuzetnog značaja za pravilan rad sudova jer se kasnije 90 posto sudaca prvog stupnja odabire upravo iz redova sudskih savjetnika. Stoga je, ističe, iznimno važno da sudske uprave na mjesta sudskih savjetnika odabiru najbolje kandidate, jer ako se u prvoj fazi selekcije sudačkog kadra onemogućuje izbor najboljih na mjesta sudskih savjetnika onda to posredno utječe i na rezultat odabira kojeg provodi DSV prilikom izbora sudaca.

U ovom je slučaju, ističe u svom zahtjevu Dobronić, postupak izbora za mjesto sudskog savjetnika bio neprihvatljiv. Na ovaj se način stvara sustav koji ne omogućuje izbor najboljih kadrova u sudstvo već potencira dojam o sudstvu kao zatvorenom sustavu u koji je trećoj osobi, koja nema veze i poznanstva unutar sustava sudbene vlasti, sve teže ili nemoguće ući.

Potpuno je jasno, zaključuje predsjednik Vrhovnog suda, da ovakva provedba javnog natječaja umanjuje ionako poljuljano povjerenje javnosti u rad sudova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. listopad 2022 07:51