Nakon održanog sastanka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića i predsjednika svih županijskih i visokih sudova donesena je naredba kojom se pobliže opisuju poslovi koje je, prema mišljenju svih sudionika sastanka, moguće identificirati kao najnužnije i najvjerojatnije poslove koje će i u uvjetima štrajka biti nužno obavljati.
Vrhovni sud objavio je naredbu, koju je Dobronić donio u svrhu preciziranja ranije naredbe od 9. lipnja.
"Nalaže se predsjednicima sudova da rad sudova organiziraju na način da:
- Prijemno-otpremna pisarnica mora zaprimiti i upisati svu pristiglu poštu i spise te ih dostaviti ostalim pisarnicama;
- Obavezno otpremati hitne pošiljke kao i one u kojima je donijeta odluka unatoč štrajku;
- Zaprimljenu poštu i spise obavezno dostaviti sucima, koji će potom moći utvrditi u kojem je predmetu postupanje žurno i nužno;
- Voditelji pisarnica dužni su odrediti službenike, na način da za vrijeme štrajka uvijek barem jedan službenik bude u pisarnici, prema načelu dežurstava;
POSLOVI ODRžAVANJA SUDSKE ZGRADE: hitni i neodgodivi popravci i intervencije na i u zgradi suda, nužni poslovi čišćenja i održavanja sanitarnog čvora i drugih prostorija;
- RAČUNOVODSTVO SUDA: plaćanje tekućih računa (električna energija voda i si), obračun plaća i drugih materijalnih prava;
- INFORMATIČARI: osnovno održavanje sustava e-Spisa i SupraNova i servisiranje sustava;
KAZNENI ODJEL: obavljanje nužnih poslova odnosi se na spise u kojima je okrivljeniku istražnom zatvoru (istražno ročište, rasprava, sjednica vijeća, pisanje i otprema odluka, izdavanje dozvola i potvrda za posjete), sva dežurstva u istrazi, postupci u kojima su okrivljenici maloljetnici ili su žrtve djeca i maloljetnici, kao i postupke u kojima prijeti nastup zastare kaznenog progona te postupanje u spisima iz nadležnosti Zakona o izvršavanju kazne zatvora;
- GRAĐANSKI ODJEL: obavljanje nužnih poslova odnosi se na postupanje u spisima prema osobama iz Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, u predmetima iz Obiteljskog zakona vezano za mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djece, u predmetima u kojima je podnijet prijedlog za izdavanje privremene mjere, a bez čijeg izdavanja bi došlo do ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti stranaka ili nenadoknadive štete većeg opsega;
- OVRŠNI ODJEL: oni ovršni postupci za koje sudac procijeni da su hitni i da bi mogla nastati nenadoknadiva šteta ili pravno nasilje;
OSTAVINSKI PREDMETI: postupati tamo gdje bi nasljednicima bez rješenja nastupila velika šteta, dostava spisa javnim bilježnicima;
- ZEMLJIŠNOKNIŽNI ODJEL: zaprimati i upisivati sve podneske, upisivati hipoteke i ostala knjižna prava kada su građani vezani rokom za upis;
- PREKRŠAJNI PREDMETI: predmeti u kojima je okrivljenik lišen slobode i predmeti u kojima se odlučuje o mjerama opreza;
- UPRAVNI SPOROVI: predmeti sudske kontrole zakonitosti ograničenja kretanja smještajem u prihvatni centar za strance (prema Zakonu o strancima), predmeti ograničenja slobode kretanja (prema Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti)
- RADNI SPOROVI: privremene mjere zbog otkaza ugovora o radu;
- TRGOVAČKI SPOROVI: u postupcima sudskog registra i statusnim parnicama: predmeti u kojima bi zbog nepostupanja mogla nastupiti nenadoknadiva šteta za trgovačko društvo ili ustanovu (blokada poslovanja društva), u stečajnim i predstečajnim postupcima u kojima bi zbog nepostupanja mogla nastupiti nenadoknadiva šteta velikog opsega; prijedlozi za osiguranje samo ako se radi o sprječavanju nastanka štete velikog opsega bez čijeg izdavanja bi poslovanje predlagatelja bilo dovedeno u pogibelj ili radi uspostave pravnog reda".
U obrazloženju naredbe navodi se:
"S obzirom da je štrajk sudskih službenika produljen i da je ušao u novu fazu, nakon održanog sastanka predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika svih županijskih i visokih sudova donesena je gore navedena naredba kojom se samo pobliže opisuju poslovi koje je, prema mišljenju svih sudionika sastanka, moguće identificirati kao najnužnije i najvjerojatnije poslove koje će i u uvjetima štrajka biti nužno obavljati. Cilj naredbe je da sudovi usklade zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda s jedne strane i pravo zaposlenika na štrajk s druge strane. Budući da je nemoguće sve situacije predvidjeti, bitno je da se kod donošenja odluke o postupanju (ili nepostupanju) u svakom predmetu provede navedeni postupak procjene (uravnoteženja), stoga ova naredba treba poslužiti ujednačavanju postupanja na svim sudovima. Ako postoji mogućnost da neki postupak obavi neko drugo tijelo onda sudovi u uvjetima štrajka, u načelu, ne trebaju postupati (npr. javni bilježnici mogu izdavati potvrde iz sudskog registra, sastavljati zapisnik o posvjedočenju činjenica, zemljišno knjižen izvatke i sl)."