RATNO VRIJEME

Documenta traži dijalog o obilježavanju 30. godišnjice ubojstva na Koranskom mostu

Za ubojstvo trinaestorice i ranjavanje dvojice zarobljenih neprijateljskih vojnika Mihajlo Hrastov dobio je četiri godine zatvora
Koranski most (2013.)
 Robert Fajt/CROPIX

Documenta Centra za suočavanje s prošlošću predložila je na dan 29. godišnjice ubojstva na Koranskom mostu dijalog o obilježavanju okrugle 30. godišnjice koji će uključiti obitelji ubijenih i sve sad suprotstavljene aktere u pronalaženju primjerenog rješenja.

Ta organizacija civilnog društva podsjetila je u ponedjeljak da je prije dvadeset devet godina, 21. rujna 1991., Mihajlo Hrastov, pripadnik MUP-a Republike Hrvatske, hicima iz automatske puške ubio 13 rezervista JNA na Koranskom mostu u Karlovcu.

U postupku koji je započeo 1992. nakon tri oslobađajuće presude pred Županijskim sudom u Karlovcu presudio je Vrhovni sud. No nakon žalbe Ustavni sud vratio je predmet na vijećanje Vrhovnom sudu pred izmijenjenim vijećem jer nije javno objavio presudu, podsjeća Documenta.

Konačno, Vrhovni je sud 2. rujna 2012. donio presudu i time nakon 20 godina zaključio najduži postupak vođen zbog povrede vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom pred hrvatskim pravosuđem te je Mihajlo Hrastov proglašen krivim za kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava, protupravnim ranjavanjem i ubijanjem neprijatelja.

Za ubojstvo trinaestorice i teško ranjavanje dvojice zarobljenih neprijateljskih vojnika osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine.

Vrhovni sud je zaključio da Hrastov nije napadnut od strane rezervista JNA te da nije bilo napada na svjedoka Gorana Čerkeza, dok su preživjeli zarobljenici s mosta - Svetozar Šarac, Branko Mađarac, Duško Mrkić i Nebojša Jasnić - posvjedočili da nisu vidjeli bilo kakav otpor zarobljenika.

No interpretacije u kojima se ističe navodni otpor ubijenih i ranjenih zarobljenika tvrdokornije su od konačne presude Vrhovnog suda, zaključuju u Documenti.

Smatraju da treba razgovarati i o činjenicama koje se ne uklapaju u uvriježene poglede na događanja na Koranskom mostu te predlažu dijalog o obilježavanju okrugle tridesete godišnjice koji će uključiti obitelji ubijenih i sve sad suprotstavljene aktere u pronalaženje primjerenog rješenja.

U Documenti ocjenjuju kako je sudski postupak protiv Hrastova koji je počeo 2012. tad pokazao da se državno odvjetništvo i sudsko vijeće ne mogu oduprijeti pritiscima u sredini u kojoj su mnogi vjerovali da je smaknuće zarobljenika legitimna reakcija na agresiju.

Inače, Srpsko narodno vijeće (SNV) nakon suprotstavljanja hrvatskih branitelja odustalo je od komemoracije koja se u ponedjeljak trebala održati na Koranskome mostu u Karlovcu. Tristotinjak hrvatskih branitelja održalo je prosvjedni skup na tom mostu gdje je prije 29 godina hrvatska Specijalna policija zaustavila rezerviste JNA te time spriječila okupaciju Karlovca pri čemu je ubijeno 13 razoružanih ratnih zarobljenika. Branitelji su poručili kako neće dozvoliti da se istina relativizira i povijest izokreće jer je na Koranskome mostu bila riječ o činu samoobrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 19:24