Ministri vanjskih poslova nakon šest sati pregovora u Otočcu ob Krki, danas su izjavili kako imaju rješenje za Ljubljansku banku, ali da su prije nego što ga predstave javnosti, na potezu dvije vlade.
- Nas dvoje imamo rješenje koje je prihvatljivo za obje strane, no ne mogu vam ga danas predstaviti jer ga prvo moram predstaviti premijeru, Vladi i Odboru za vanjsku politiku. Mislim da će tim rješenjem, koje smo postigli zajedno sa stručnjacima, Slovenija ostvariti svoje ciljeve - rekao je šef slovenske diplomacije Karl Erjavec.
- Sada je naša zadaća da različite varijante mogućeg rješenja predstavimo premijerima i vladama, jer tu odluku ne možemo donijeti nas dvoje. Naša današnja zadaća bila je da sami sebe uvjerimo kako takvo rješenje postoji, i u tome smo se složili - rekla je hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te dodala kako dogovor uključuje i ratifikaciju hrvatskog ugovora o pristupanju EU, i to tako da Slovenija ne bude posljednja država koja će ga ratificirati.
O kakvom je rješenju riječ, nisu htjeli govoriti, dapače, najavili su da se to neće ni znati dok neku od varijanti rješenja ne potvrde obje vlade. Budu li se držali “zavjeta šutnje”, to bi mogao biti dobar znak - jer ni spor o granici nije se ozbiljno rješavao dok su se dvije vlade prepucavale preko medija, nego tek onda kad nitko nije mogao saznati ništa o tome što su dogovorili. Ako obje vlade prihvate rješenje svojih ministara, detalji bi mogli biti objavljeni tijekom idućeg susreta predstavnika dviju vlada, 19. veljače u Zagrebu, rekao je Erjavec.
Da spor sada prelazi u domenu politike, pokazuje i to da su se ministri jučer zahvalili dvojici financijskih stručnjaka, bivšem viceguverneru HNB-a Zdravku Rogiću i bivšem guverneru Slovenske narodne banke Francu Arharu, te poručili da je s jučerašnjim danom njihov posao završio.
- Moje je mišljenje da su odlično obavili svoj posao. Pripremili su teren i omogućili jasnu sliku o problemu - rekla je Pusić.
Istodobno, visoki dužnosnici Vlade u Zagrebu, a koji su upoznati sa zaključcima sastanaka Pusić - Erjavec, kasno večeras također nisu željeli ništa otkriti. Prema njihovim riječima “još je rano, jer cijelu stvar treba dobro proučiti”. Iz riječi visokih državnih dužnosnika jasno se može iščitati oprez i određena zebnja oko toga koliko smo zapravo blizu konačnog sporazuma oko Ljubljanske banke.
Još večer prije Erjavec je najavio da konačno rješenje s jučerašnjeg sastanka ni ne treba očekivati - i jedna i druga strana danas su smanjivale očekivanja najavama da se očekuje tek korak unaprijed. Štoviše, samo sat i pol prije nego što su ministri oko 20 sati navečer izašli pred novinare, glasine su govorile da se pregovarači nisu pomaknuli sa svojih pozicija te kako od dogovora neće biti ništa.
Sastanak se odvijao u snijegom zametenom Otočcu, u starom dvorcu, doslovce na otočiću usred Krke, ali romantika kakva je postojala između Jadranke Kosor i Boruta Pahora danas se nije ni očekivala. Nije tu bilo crvenih haljina ni spominjanja vatre koja se nikad neće ugasiti.
- Sumnjam u to da će se tu dogoditi kemija - komentirao je HTV-ov voditelj Damir Smrtić, koji već godinama prati odnose Hrvatske i Slovenije. - U ovom dvorcu su se vodili mnogi pregovori, ali nijedan nije imao rezultata - rekao je Smrtić.
Pedesetak novinara, mnogi već stari znanci s ovakvih sastanaka i iz prijašnjih sukoba, u salonu su satima raspravljali o brojkama, novinarka Špela Novak s Radija Slovenija u šali je predlagala da se prihvati rješenje one strane koja pobijedi u partiji Monopolyja, s novcem Ljubljanske banke, naravno. Stručnjaci pregovaraju već pet mjeseci, a ispada da se dvije strane još nisu usuglasile niti o osnovnoj stvari: tko je kome koliko dužan. Prema hrvatskim brojkama, prenesena štednja, ona koju su štedišama isplatile hrvatske banke iz proračuna, iznosila je 278 milijuna eura, a kamata još 421 milijun. Neprenesene štednje, one koja nije isplaćena i o kojoj države ne pregovaraju, 187 je milijuna eura.
S druge strane, Slovenija tvrdi da hrvatska poduzeća, od kojih su mnoga u međuvremenu propala, Ljubljanskoj banci sada duguju 1,18 milijardi eura, uključujući zatezne kamate prema hrvatskim propisima, u posljednjih 20 godina. Podatak kolika je glavnica, slovenski dužnosnici skrivaju kao zmija noge. Hrvatska, pak, strana tvrdi da je neplaćenih kredita bilo tek između 50 i oko 150 milijuna eura.
No, činjenica da su ministri zaključili kako su financijski stručnjaci završili sa svojim poslom sugerira da su taj problem vjerojatno riješili.