Brod je tvornica koja prirodni plin vraća iz tekućeg u plinovito stanje, a pomorci procesni inženjeri koji održavaju postrojenje i nadgledaju postupak. Tehnički, ova rečenica nije točna, ali zapravo, ona u najkraćim mogućim crtama laicima može predočiti što je to točno plutajući LNG terminal u Omišlju. Penjemo se stepenicama 40-ak metara u visinu, sve do komandnog mosta broda LNG Croatia, prvog hrvatskog FSRU broda (engleska kratica za "floating storage and regasification unit", što je u prijevodu plutajuća jedinica za skladištenje i ukapljivanje plina). Propisanim mjerama sigurnosti za boravak na ovakvim postrojenjima - kacigama, reflektirajućim prslucima, brojnim dozvolama, upisivanju u knjigu posjeta i isključenim električnim uređajima dok ste na palubi, u blizini postrojenja, od jeseni su se "pridružile" i covid-potvrde, a kompletna posada mora biti cijepljena. U plutajući plinski terminal ulazimo u trenutku kada se događa povijesni rast cijena plina, time i vrijednosti brodova koji pristaju na terminal, kao i samog terminala, s plinom koji se ovdje ukapljuje, skladišti i transportira.
Plinska godina u travnju 2021., priča nam Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske, počela je s cijenama koje su se na dan kretale oko 30 eura za megavatsat, što je bila visoka cijena u odnosu na 17-18 eura za megavatsat u odnosu na 2020. godinu, da bi u jednom trenutku, prije nekoliko mjeseci, skočila na čak 188 eura po megavatsatu, da bi se potom opet prepolovila, na 90 eura. Krhen i glavni tehnolog Dario Ferenčaba svaki dan prate kretanje cijena, u trenutku našeg posjeta ona je bila 90 eura, što je i dalje peterostruki skok u odnosu na travanj. Valova, odnosno rasta i pada cijena bilo je, kažu mi, i prije, no ovako ekstremni skokovi dosad nisu bili zabilježeni.
- Tržišna cijena tereta koji je doveo brod SK Resolute, zadnji koji je ovdje bio u 2021., u tom je trenutku bila veća od 100 milijuna dolara. Na primjer, kad je u travnju brod sličnog kapaciteta dopremio teret, njegova tržišna cijena bila je oko 26 milijuna dolara - istaknuo je Hrvoje Krhen. Uz LNG Croatia privezan je jubilarni 20. brod otkad je terminal pušten u pogon. Riječ je o brodu za prijevoz UPP-a Kinisis u vlasništvu grčkog brodara, 295-metarskom tankeru kapaciteta 175.000 kubnih metara ukapljenog plina. Kinisis je visok 46 metara, što je visina solidne višekatnice, a njihov je komandni most otprilike u ravnini onog LNG Croatia koji dimenzijama puno ne zaostaje za svojim "priljepkom".
Hrvatski je brod terminal dugačak 280 metara, visina mu je 38 metara, a kapacitet mu je 140.000 kubnih metara plina. Brod je sagrađen 2005. kao LNG tanker u floti kompanije Golar, a do konverzije u FSRU brod je plovio pod imenom Golar Viking. LNG Hrvatska kupio ga je za 160 milijuna eura, u što je uključena i konverzija koju je Golar ugovorio u kineskom brodogradilištu. Na brodu su se izvodili radovi kad je početkom 2020. planula pandemija, što je zakompliciralo dovršetak konverzije i povratak iz Kine. No, operacija je uspješno izvedena i brod je sredinom listopada 2020., u okviru rokova, stigao u "Viktor Lenac", gdje su napravljena završna testiranja pa je LNG terminal počeo raditi prvi dan 2021. Dva broda zajedno izgledaju kao blokovi zgrada, a spojeni su savitljivim cijevima koje promatramo s komandnog mosta. Razgovaramo s kapetanom broda Josipom Šatalićem i prvim časnikom palube Karlom Žunićem.
- Časnici se brinu da plin konstantno šaljemo u mrežu, a posada radi na održavanju svih sustava. Posao kapetana su nadzor i komunikacija na brodu te s kompanijom - kaže Josip Šatalić. Također, ima iskustvo i na FSRU brodovima, terminalima poput ovog omišaljskog. LNG Croatia ima kompletno hrvatsku posadu, ukupno 60 ljudi, koji se izmjenjuju u smjenama od 28 dana, tako da ih je na brodu u svakom trenutku 30. Iako su stalno usidreni, i to vrlo blizu svojih domova, u Dalmaciji ili na sjevernom Jadranu, režim je isti kao da su na svjetskim oceanima. Na brodu žive mjesec dana, 24 sata na dan i ne smiju ga napustiti dok im ne dođe zamjena. Šatalića pitam koja je za njih razlika biti na moru, ili ovdje, uz kopno.
- Kad ste na moru, sami ste. Udaljeni ste od kopna, nema liječnika, hranu ukrcate jedanput u dva, tri mjeseca. Ovdje je sve to dostupno kad zatreba. Na moru ste usredotočeni na navigaciju, a ovdje na prekrcaj tereta. Prekrcaji se obavljaju u luci. Ali, ovdje živimo jednako kao i na moru. Nitko od nas ne izlazi van. Prednost je i to što smo ovdje 28 dana, pa 28 doma, da smo na moru, na brodu bismo bili minimalno dva i pol mjeseca - govori zapovjednik broda. Kaže da ni njemu ni Žuniću ovo nije prvi FSRU brod. - Prije smo radili na LNG carrierima pa su se otvorile mogućnosti da radimo na FSRU brodovima, primjerice, u Jordanu, u Brazilu - kaže Šatalić.
I ako je na brodu 30 ljudi, dok smo se penjali prema komandnom mostu, nismo sreli nikoga. Golem je to brod i svi su na svojim radnim mjestima tako da je atmosfera poprilično mirna, moglo bi se reći dosadna. - Kad je dosadno, to je dobro, znači da sve funkcionira kako treba i da nema nikakvih problema - odgovara mi kapetan na opasku, a njegov odgovor najbolje oslikava što je njihov zadatak. Prvi časnik Žunić kaže nam da ovo nije dosadan, nego vrlo dinamičan posao nadzora svih sustava. - Imamo 30 ljudi na brodu i svatko od nas je usko specijaliziran za određene stvari - dodaje.
Sve je automatizirano, strojevi obavljaju svoj posao, a posada sve to nadgleda. Kapetan i prvi časnik prate situaciju na ekranima na kojima se izmjenjuju brojevi i kratice, digitalni zapis procesa koji se odvijaju u utrobi broda. FSRU brod sastoji se od spremnika za skladištenje UPP-a te opreme za ukrcaj, iskrcaj i uplinjavanje UPP-a. Iz glavne upravljačke sobe prate se svi procesi na brodu, a za slučaj požara i pojavu plina u funkciji su autonomni sigurnosni sustavi. LNG Croatia opremljen je s četiri skladišna spremnika za UPP, tri jedinice za uplinjavanje (regasifikaciju) UPP-a s maksimalnom ukupnom stopom uplinjavanja od 451,840 m3/h i elektranom koja proizvodi električnu energiju za potrebe rada Terminala. Uplinjavanje se, pak, obavlja izmjenjivanjem topline morske vode i UPP-a preko glikola kao međufluida. Tehnološki proces je takav da morska voda predaje svoju toplinu glikolu te se bez ikakvog tretiranja vraća u more. Zatim glikol predaje toplinu UPP-u koji se pri tom procesu uplinjava. Potom se prirodni plin, preko visokotlačnih pretakačkih ruku, isporučuje u plinski transportni sustav Republike Hrvatske.
Iako je brod privezan i nije predviđeno njegovo isplovljavanje, Šatalić i Žunić kažu da je on maritimno spreman i da bi u svakom trenutku mogao isploviti kad bi to bilo potrebno. Brod je krajem studenoga 2020. iz brodogradilišta "Viktor Lenac" isplovio po prvi teret u Španjolsku, potreban za probni rad, nakon čega se vratio u Omišalj, kako bi bio spreman za 1. siječnja 2021. Terminal može prihvatiti brodove za prijevoz UPP-a skladišnog kapaciteta od 3500 do 265.000 kubika, što znači da se mogu prihvatiti Q-Max i Q-Flex brodovi, kao i manje brodice za opskrbu UPP-om.
Kad se brod poput Kinisia priveže, prekrcaj kreće nakon osam do deset sati. Nakon što brod privežemo, na njega dođu predstavnici vlasti, ako već nisu bili na sidru, koji obavljaju pregled i izdaju odobrenje za slobodan promet. Nakon toga kreće spajanje prekrcajnih crijeva, a u isto vrijeme kreće i sastanak našeg osoblja s njihovim, da dogovore procedure, tko će što raditi. Kad je to gotovo, testira se oprema i hlade prekrcajne cijevi, a sljedeće je prekrcaj tereta. Kad se završi s time, slijedi odspajanje i završni sastanak s osobljem. Oni su cijelo vrijeme na svom brodu, ne dolaze kod nas, a mi kod njih idemo samo radi dogovora i redovnih inspekcija. Naš predstavnik svaka četiri sata obilazi njihov brod - objašnjava nam kapetan.
- Konstantno se, bez prestanka, obavlja kontrola sigurnosnih sustava. Mi nadziremo i sebe i njih, kao što oni nadziru sa svoje strane. Trenutačno, na njihovu je brodu jedan inspektor koji nadzire cijeli proces, jesu li zadovoljeni standardi industrije. Dakle, puno kontrole koja se obavlja konstantno. U LNG industriji svi sustavi u startu su napravljeni tako da se izbjegne bilo kakva neželjena situacija. Uspostavljeni su najviši sigurnosni standardi. Statistički, nećete naći da su se na LNG brodovima dogodili nekakvi incidenti zbog kojih bi bili ugroženi okolina ili ljudi - dodaje prvi časnik Žunić.
Hrvoje Krhen, direktor LNG Hrvatske, kaže da dan LNG Terminala počinje u šest sati. Tehnički kapacitet terminala koji se, osim od FSRU broda, sastoji od kopnenog dijela, iznosi 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje.
- U to vrijeme znamo nominaciju kapaciteta za taj plinski dan koji traje od 6 do 18 sati, kao što je plinska godina od 1. listopada do 30. rujna. Naši korisnici javljaju Plinacru koliko će plina taj dan ulaziti u plinovod, oni javljaju nama, a mi javljamo brodu. Do 1. siječnja 2021. plin je u Hrvatsku mogao doći samo iz Mađarske ili Slovenije. Od 1. siječnja dosad plin je došao iz Katara, iz SAD-a, iz Egipta, Trinidada, Nigerije, Francuske.... Dakle, da opskrba negdje i zapne, imamo puno različitih izvora. Mi smo dugoročno rasprodani do 2027. s time da stalno dobivamo upite za dodatni zakup kapaciteta - govori direktor LNG Hrvatske. Terminal je u prvoj godini poslovanja uspješno obavio 19 operacija prekrcaja plina s brodova kojima je dostavljeno oko 2,5 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina, a isporučili su oko milijardu i šesto milijuna kubičnih metara prirodnog plina u transportni sustav. U prijevodu, putem terminala, kako kaže Krhen, opskrbljeno je oko pedeset posto tržišta u Republici Hrvatskoj.
Za našeg posjeta, svjedočimo prekrcaju s dvadesetog broda, s kojim su "otvorili" 2022., i to je proces čija je zvučna podloga samo prigušeno brujanje motora. Osim zaglušujuće buke, od koje su strahovali protivnici plutajućeg terminala, nema ni pjene u moru - sustav zahvaćanja te ispuštanja morske vode FSRU broda projektiran je tako da se u samome sustavu onemogući stvaranje pjene. Naime, kako navode u LNG Hrvatska, morska voda koja u izmjenjivačima predaje toplinu glikolu tijekom cijelog postupka je unutar titanskih cijevi bez mogućnosti miješanja sa zrakom, čime je onemogućeno stvaranje pjene u sustavu.