Milorad Dodik stiže u Zagreb kao predstavnik srpskog naroda, a ne kao član kolektivnog predsjedništva BiH, objavio je u srijedu ured hrvatskog predsjednika ističući da se radi o široj inicijativi Zorana Milanovića za obnovu dijaloga o budućnosti BiH.
S Dodikom će kasnije u srijedu razgovarati predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.
Hrvatski i bosnjački član predsjedništva BiH kritizirali su ih što primaju Dodika, srpskog člana državnog vrha poznatog po tome što dovodi u pitanje opstanak BiH.
U predsjednikovu uredu ističu da su im dva glavna cilja stabilnost susjedne države i zaštita prava Hrvata.
"Dodik nekoga predstavlja... Sugovornici su svi o kojima ovisi dogovor", rekao je novinarima izvor s Pantovčaka. "Vrijeme na neki način curi. Ako se želi postići dogovor u interesu te zemlje, vrijeme je da se počne što prije."
Visoki dužnosnik kaže da za susret s Dodikom znaju čelnici druga dva naroda u BiH koji će također biti pozvani u Zagreb.
Nakon što je u utorak Dodikov ured najavio kako će se on dan kasnije u Zagrebu odvojeno sastati s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem, a zatim i s premijerom Andrejem Plenkovićem, Šefik Džaferović, koji je ujedno i predsjedatelj Predsjedništva BiH, na društvenim je mrežama objavio kako se ti susreti ne mogu povezivati s Predsjedništvom BiH niti bi njihov ishod mogao imati obvezujući karakter za bilo koga u njegovoj zemlji, ali da bi mogao imati negativne posljedice.
"Riječ je o privatnom posjetu koju je prihvatio službeni Zagreb ignorirajući institucije Bosne i Hercegovine. To je njihov izbor, kao što su njihov izbor i posljedice koje će iz takvih postupaka nastupiti", napisao je Džaferović.
Uz slične ocjene u srijedu mu se pridružio i Željko Komšić, istaknuvši kako je posebice problematično to što će Milanović i Plenković Dodika primiti samo dan nakon što je on u Banjoj Luci održao još jedan zapaljivi govor u kojemu je doveo u pitanje opstanak BiH.
Predsjednikov ured odbacuje te kritike i ističe da je susret s Dodikom samo početak politčkih konzultacija s predstavnicima naroda u BiH, u sklopu šire Milanovićeve inicijative da se oživi zastali dijalog o budućnosti susjedne države.
"Ukupna stabilnost zemlje i zaštita prava naših sugrađana iz dokumenata iza kojih mi stojimo... To je hrvatski interes i predsjednik će na najbolji mogući način raditi na tome da ih ostvari", rekao je visoki dužnosnik.
Hrvatska je jedan od potpisnika Daytonskog sporazuma kojima je BiH nakon rata od 1992. do 1995. ustrojena kao država s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Zagreb ustraje na tome da najmalobrojniji Hrvati sami birati svoje političke predstavnike, umjesto da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci s kojim čine Federaciju BiH. Drugi, većinski srpski entitet je Republika Srpska.
Hrvatska očekuje da se vodeća hrvatska i bošnjačka stranka HDZ BiH i SDA uoči izbora 2022. dogovore o izmjenama izbornoga zakona kako bi se prestalo s praksom preglasavanja Hrvata, kao što je bio slučaj kod kontroverznog izbora Komšića 2018.
Nedavna izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kako će Bošnjaci Hrvatima na sljedećim izborima, uz Željka Komšića, nametnuti i političke predstavnike na drugim razinama, više hrvatskih dužnosnika nazvalo je državnim udarom i agresijom na Hrvate.
Premijer Plenković, koji je u ponedjeljak bio u Mostaru, izjavio je da će Hrvatska nastaviti biti "odvjetnik BiH i prava Hrvata" te je izrazio očekivanje da će se poštovati Daytonski sporazum.
Istaknuo je da će Hrvatska kao i dosad razvijati suradnju sa sva tri konstitutivna naroda i i svim građanima BiH te koja će podupirati tu zemlju na putu prema EU-u i NATO-u.