Visoki kazneni sud je ustavan i njegovo postojanje i rad neće narušiti ustavnu poziciju Vrhovnog suda Republike Hrvatske - odlučio je na današnjoj sjednici većinom glasova Ustavni sud. Za tu odluku glasalo je devet ustavnih sudaca, dvoje sudaca - Igrid Antičević Marinović i Josip Leko izuzeli su se iz glasanja jer su kao saborski zastupnici sudjelovali u donošenju zakonskih odredbi čija ustavnost se preispituje, a dvoje sudaca - Lovorka Kušan i Goran Selanec glasali su protiv odluke jer smatraju da je Visoki kazneni sud neustavan i napisat će izdvojena mišljenja.
Današnja sjednica Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o odluci Visokog kaznenog suda poznatog u javnosti pod kolokvijalnim nazivom „Turudićev sud“ bila je zatvorena za javnost iako su novinari iskazali interes za njezinim praćenjem, a njezino otvaranje za javnost zatražio je i jedan od sudionika toga ustavno pravnog postupka Peđa Grbin.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti zakonskih odredbi koje reguliraju rad Visokog kaznenog suda prošle su godine podnijeli SDP-ovci Orsat Miljenić i Peđa Grbin. Oni smatraju da je zakonska odredba koja Visokom kaznenom sudu daje ovlast da odlučuje o žalbama na presude županijskih sudova protu-ustavna jer narušava ustavnu poziciju Vrhovnog suda. Grbin i Miljenić u svom zahtjevu podsjećaju da je prema Ustavu za ujednačavanje sudske prakse u kaznenim predmetima nadležan Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Državo sudbeno vijeće još je prošle godine imenovalo 11 sudaca visokog kaznenog suda. Taj sud je, podsjetimo, trebao otpočeti s radom 1. siječnja ove godine, ali je Ustavni sud u prosincu prošle godine donio odluku o odgodi početka njegova rada do donošenja konačne odluke o Grbinovu i MIljenićevu podnesku. Epitet „Turudićev sud“ VKS je zaslužio zbog činjenice da je bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković tehničke poslove osnutka toga suda povjerio upravo Ivanu Turudiću, prekršivši time zakonsku odredbu koja kaže da se poslovi osnivanja toga suda mogu biti povjeriti sucu suda istog ili višeg ranga u odnosu na onaj koji se osniva. Županijski sud u Zagrebu na kojem je Turudić sudac je sud nižeg ranga u odnosu na VKS. Turudić se spominje i kao pretendent na mjesto predsjednika novog Visokog kaznenog suda koji će odlučivati o svim žalbama na presude županijskih sudova u H suda, a jedan je od 11 sudaca koje je Državno sudbeno vijeće lani imenovalo za suce toga suda.
Iako je više medijskih kuća najavilo dolazak na sjednicu Ustavnog suda na kojoj će se odlučivati o ustavnosti VKS-a s Ustavnog su suda i ovaj put dobili odbijenicu koju potpisuje tajnik toga suda Teodor Antić. U odbijenici se navodi da je tako odlučio Ustavni sud sukladno zakonskim odredbama Poslovniku i „ ustaljenoj praksi“ toga suda. Navodi se i da je javnost rada toga suda „zajamčena na druge načine“ kao što je objava odluka suda, objava dnevnih redova i zapisnika sa sjednica. Dodaju i da nema epidemioloških uvjeta za održavanje javne sjednice.
Podsjećamo, međutim, da Ustavni zakon o Ustavnom sudu kao i Poslovnik Ustavnog suda propisuju da su sjednice Ustavnog suda javne, tj da na njima mogu prisustvovati predlagatelji, pravni stručnjaci, predstavnici državnih tijela i mediji, a mogu se i televizijski prenositi. Iznimno, javnost sa sjednica može biti isključena no u tome slučaju sudac izvjestitelj je dužan obrazložiti razloge za isključenje javnosti, a ustavni se suci o zahtjevu za isključenjem javnosti sa svake pojedine sjednice moraju izjasniti.
Međutim, predsjednik Ustavnog suda je još u rujnu ove godine kad je taj sud odbio zahtjev novinara da prate sjednicu Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o ustavnosti rada Stožera i anti-korona mjera izvijestio kako sjednice Ustavnog suda u ovom sazivu neće biti javne jer je tako odlučila većina od deset sudaca toga suda među kojima je i on. Troje Ustavnih sudaca Lovorka Marinović, Andrej Abramović i Goran Selanec traže otvaranje sjednica Ustavnog suda za javnost, a to su obrazložili u svom izdvojenom mišljenju na odluku toga suda o anti-korona mjerama.
Javnu raspravu pred Ustavnim sudom u slučaju ocjene ustavnosti VKS-a zatražio je i jedan od sudionika toga postupka, Peđa Grbin. Odluku da ona bude zatvorena za javnost, nazvao je nakaradnom.
„Ustavni sud sad već uporno i kontinuirano odbija provoditi nešto što mu je naloženo zakonom, a to je javnost njegova rada. Na žalost ono što je zakonom predviđeno kao iznimka, Ustavni sud je pretvorio u redovnu praksu i javnosti se uskraćuje mogućost praćenja njegovog rada što je loše za demokratski sustav“, kazao je Grbin danas za Jutarnji list. „S obzirom na to, morat ćemo inicirati izmjenu zakona jer ne vidim kako bi drugačije ispravili ovakvu nakaradnu praksu Ustavnog suda i osigurali da javnost vidi kako se donose odluke koje često imaju dalekosežne posljedice po život svih nas“, ustvrdio je Grbin.