POTICAJI ZA UŠTEDE

Donosimo detalje Vladine ponude općinama: ‘Što više spojite svoje poslove, dat ćemo vam više novca‘

Općinama koje se samoukinu država će pet godina plaćati gradnju infrastrukture

Zdravko Marić, Ivan Malenica

 Tomislav Kristo/Cropix

Ključni dokument koji će definirati kriterije za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje općina uskoro bi se trebao naći na Vladi, potvrdili su nam iz Ministarstva financija, a u tijeku su, kažu, posljednje konzultacije s Europskom komisijom o Odluci o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.

Nakon što ta odluka stupi na snagu, objavit će se javni poziv lokalnim jedinicama za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje, a Ministarstvo financija za ovu i iduće tri godine predvidjelo je po 100 milijuna kuna za one koji se odluče za spajanje.

Nacionalni plan oporavka

Spajanje općina kao reforma dio je i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a jedan od indikatora za dobivanje sredstava za provođenje plana jest i donošenje ove odluke. Prema sporazumu koji smo potpisali s Europskom komisijom, odluka je trebala već stupiti na snagu, i to u prvom kvartalu ove godine, ali s donošenjem se kasni. No, iz Ministarstva financija tvrde da su u tijeku zadnje konzultacije s Komisijom, te da će se nakon toga odluka poslati Vladi na usvajanje.

Cilj je da se do 2026. minimalno stvarno spoji 20 posto općina, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto jedinica. U Hrvatskoj postoji 428 općina, pa bi krajnji cilj bio da se do lipnja 2026. njih oko 85 ukine, ili 171 funkcionalno spoji.

Poticaji za uštede

Iako još nisu dokraja poznati kriteriji po kojima će se nagrađivati one općine koje odluče spojiti neke poslove, kao i one koje se na kraju odluče za stvarno spajanje, prema onome što su nam poslali iz Ministarstva financija, veće poticaje dobit će, jasno, općine koje se odluče za stvarno spajanje, a manje one koje se odluče na funkcionalno spajanje, odnosno koje će neke poslove obavljati zajednički.

- Odlukom Vlade propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za dobrovoljna stvarna spajanja, dok će poticaji za dobrovoljna funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje - pojašnjavaju u Ministarstvu financija.

Tako će funkcionalno spojene jedinice lokalne samouprave zadržati ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom razdoblja od najmanje dvije godine, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja, te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u narednih pet godina.

U okviru razrade utvrdit će se više mogućih modela financiranja zajedničkog obavljanja poslova, a početni parametri za razradu modela bit će iskazane potrebe jedinica, proračunski i fiskalni kapaciteti, broj stanovnika, broj potencijalnih korisnika usluga i trajnost obavljanja pojedinih lokalnih usluga.

Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će jednokratne kapitalne transfere tijekom idućih pet godina koje će lokalne jedinice koristiti namjenski za infrastrukturne projekte.

Pojedina jedinica imat će pravo na dodatna sredstva, odnosno sufinanciranje, ako je uključena u zajedničko obavljanje određenih zadataka, za koje barem jedan zadatak obavlja zajedno s drugom ili drugim jedinicama. U tom bi slučaju imala pravo na određeni postotak sufinanciranja izdataka svog proračuna ostvarenih u tu svrhu u prethodnoj godini. Za svaki dodatni posao iznos sufinanciranja povećavao bi se za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja. Sredstva za sufinanciranje bit će osigurana u fondu izravnanja i bit će planirana u državnom proračunu za tekuću godinu s projekcijama za iduće dvije godine, ovisno o potrebama jedinica koje se odluče na funkcionalno odnosno stvarno spajanje. Utvrdit će se točni kriteriji, način i mogućnost za sufinanciranje zajedničkog obavljanja određenih poslova te status službenika u tijelima koji će obavljati poslove za više lokalnih jedinica.

Obvezna izvješća

Jedinice koje se stvarno ili funkcionalno spoje imat će obvezu slanja izvješća o učincima, a dostava izvješća bit će uvjet za dodjelu poticajnih sredstava.

- U okviru NPOO-a provest će se povezivanje jedinica kroz uspostavu modela zajedničkog izvršavanja pojedinih poslova te poticanja jedinica, čime bi se radilo na povećanju broja jedinica uključenih u zajedničko obavljanje zadaća. Cilj je stvoriti sustav za financiranje zajedničkog izvršavanja pojedinih poslova jedinica prema jasno definiranim kriterijima i iznosima sufinanciranja - kažu u Ministarstvu pravosuđa i uprave.

Mjera, dodaju, obuhvaća dvije faze provedbe; izradu smjernica za zajedničko izvršavanje poslova i stvarno spajanje temeljem dobrih praksi EU koja će se provesti do kraja 2023., te uspostavu sustava podrške funkcionalnom i stvarnom povezivanju jedinica koja će se provesti do kraja 2025.

U Estoniji zbog spajanja plaćali i načelnicima

Preuzimanje dugova, veće naknade lokalnim čelnicima, financijski poticaji za spajanje - samo su neki od primjera kako su dobrovoljna spajanja poticale neke druge države EU, a koje navodi Dubravka Jurlina Alibegović, stručnjakinja s Ekonomskog instituta Zagreb i bivša ministrica uprave. U Belgiji je dobrovoljno spajanje počelo početkom 2019. godine. Općine su poticali tako što je flamanska vlada na sebe preuzimale njihove dugove do granice od 500 eura po stanovniku i 20 milijuna eura po spajanju općina, u okviru gornje granice do 200 milijuna eura troška za državni proračun.

U Estoniji se reforma provodila od 2015. do 2017., a dobrovoljno spajanje poticalo se sa 100 eura po stanovniku, s minimalnim iznosom od 300.000 eura po spajanju, a najvišim od 800.000 eura po općini. Ako bi spajanje doseglo cilj od 11.000 ili više stanovnika, nova općina dobila bi dodatnu potporu od pola milijuna eura. Gradonačelnike i predsjednike gradskih vijeća poticali su udvostručenjem naknada na iznos od šest ili 12 prosječnih mjesečnih plaća, ovisno o tome jesu li bili izabrani na manje ili više od godine. Isplaćivali su naknade i službenicima koji su ostali bez posla, a slično kao i Hrvatska, odredili su da u sljedećih osam godina sredstva iz državnog proračuna koja im se isplaćuju bespovratno ostaju na istoj razini kao što su imali godinu prije spajanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. lipanj 2022 14:14